Povratkom kina u Ljubuški, nakon 36 godina izbivanja, ovaj je grad ponovno oživio važan vid kulturnoga života koji mu je itekako nedostajao.
U sklopu Kulturnog centra u središtu Ljubuškog, srijedom i subotom u 18:00 i 20:30 sati, prikazuju se neka od najnovijih filmskih ostvarenja raznovrsnih žanrova, zahvaljujući suvremenoj tehnologiji kojom je opremljena kinodvorana.
Kino je za mnoge generacije u gradu podno Butorovice bilo važno društveno mjesto – mjesto na kojem su se ne samo odvijale filmske projekcije nego je bilo i mjesto susreta, druženja i večernjih izlazaka.
Kako je nekada izgledalo ljubuško kino?
U tekstu objavljenom 25. kolovoza 2008. godine na Ljubusaci.com, profesor Kemal Mahić navodi kako je 40-ih godina prošloga stoljeća na području Ljubuškog izgrađeno nekoliko domova kulture, od kojih je svrsishodno bilo jedino kino Radnik, današnji Kulturni centar/Kino Ljubuški.
Profesor Mahić tadašnji Radnik opisuje kao poprište kino i kazališnih predstava, akademije i natjecanja, a svojoj svrsi služio je do 1990-ih godina, kada je prestalo s radom. Dnevno su se održavale dvije kino predstave – u 16:00 sati za učenike te u 20:00 sati za odrasle građane.
Kino aparaturom rukovali su Drago Šimović i Sakib Bećirović (Kiba), dok je kino pazitelj bio Reška Hrnjičević, a kasnije poznata Mara uz asistenciju Šerifa Jakića, navodi Mahić. Najveći interes zavladao bi kada bi se prikazivali kaubojski filmovi, dok su domaći filmovi često bili teško razumljivi zbog buke publike.
Popodnevne kino predstave ponekad su pratile i nesvakidašnje situacije.
U zimskim vremenima bilo je nekoliko peći koje su „trošile“ ugalj i drva, ali nisu nikad mogli dati očekivani toplinski efekt u dvorani. Često se događalo da uslijed „jugovine“ dvorana bude puna dimna uslijed „povraćanja“ peći. A onda bi nastupilo kašljucanje publike pa je i to bio dio „rituala“ popodnevnih kino predstava, zapisao je profesor Mahić.
Zgrada Radnika godinama je zjapila prazna, čekajući ponovnu revitalizaciju. Ponovno je, kao Kulturni centar, otvorena u studenom 2020. godine, da bi početkom ožujka ove godine na velikom platnu konačno zaživjele filmske projekcije.
Kino u Širokom Brijegu ima dugu tradiciju
U Širokom Brijegu, kinematografija također ima dugu i važnu povijest. Zgrada današnjeg Hrvatskoga kulturnog doma/Kina Borak izgrađena je iza Drugog svjetskog rata, a u funkciju je puštena u lipnju 1948. godine kao Kino Napredak.
Prvi prikazan film bio je “Zoja” ruskog redatelja Leva Arnshtama iz 1944. godine, prvi kinooperater Mirko Čuljak, a od 1959. Milorad Draškić – Rade, kojeg mnogi pamte kao legendu kina. Među njima je i širokobriješki novinar Marko Knezović “Ćopo”.
Kad bi Rade lijepio plakate, mi djeca bismo odmah pitali: „Je li kaubojski?“, prisjeća se “Ćopo” za Jabuka.tv i dodaje: Kino je uvijek bilo puno, a odlazak u kino bio je svojevrsni prestiž. Postojala je čak i “čaršijska raja” koja je redovito dolazila i znalo se tko gdje sjedi.
U početku su jedine kino-predstave bili ruski filmovi, koje tada nitko nije baš volio. Kino je ujedno služilo i kao kulturna dvorana u kojoj su se često održavale razne priredbe u kojima sam i sam sudjelovao, među njima i popularna emisija „Mikrofon je vaš“.
1963. godine kino dobiva naziv Borak, koji se zadržao do danas. U istoj zgradi djelovale su Srednja glazbena škola, Narodna knjižnica i Radio Široki Brijeg.
Nakon rekonstrukcije 1990-ih, kino ponovno počinje s radom, a prvi film prikazan u rekonstruiranoj zgradi 1999. godine bio je Ronin u režiji Johna Frankenheimera. Dodatnu modernizaciju doživljava 2022. godine, kada je u potpunosti digitalizirano. Naziv Hrvatski kulturni dom dobiva 2007. godine.
I danas ima važnu ulogu
Toni Galić, ravnatelj HKD-a/Kina Borak, kaže kako kino i danas ima važnu društvenu i kulturnu ulogu te kako nastoje pratiti aktualne filmske naslove i publici ponuditi najkvalitetnije uvjete gledanja.
Kino je, unatoč dostupnosti streaming platformi i drugim objektivnim razlozima, ipak ostalo mjesto susreta i doživljaja filmske umjetnosti. U posljednjih nekoliko godina oživljeno je kroz modernizaciju dvorane i stalne projekcije koje postupno vraćaju publiku u kino, kaže Galić.
Ravnatelj ističe kako kino godišnje bilježi više od 10.000 posjetitelja, a razlog tome je raznovrstan sadržaj kojim privlače publiku, budući da dvorana ujedno funkcionira kao multifunkcionalni kulturni prostor. Tako se u HKD-u redovito održavaju kazališne predstave, festivali i koncerti.
Na širokobriješkom filmskom platnu gledateljima su svakog tjedna dostupni različiti filmski naslovi i žanrovi iz svijeta filma.
Tijekom prošle godine ostvarili smo prikazivanje 115 filmskih izdanja. Kroz animirane projekcije želimo privući i one najmlađe, a u suradnji s osnovnim školama s područja Širokog Brijega organiziramo i školske projekcije. One učenicima pružaju priliku da kroz film i zajedničko gledanje razvijaju interes za kulturu i umjetnost, a takav način približavanja filmske umjetnosti najmlađoj publici pokazao se iznimno vrijednim, ističe Galić.
Dodaje kako Kino Borak i danas predstavlja mjesto susreta i umjetnosti.
Našim aktivnostima potvrđujemo važnost očuvanja tog prostora kako bi i buduće generacije imale priliku gledati najbolja filmska, ali i kazališna ostvarenja u svom gradu, poručuje Galić za Jabuka.tv.
Posušje i Grude
Za razliku od Ljubuškog i Širokog Brijega, o kinima u Posušju i Grudama dostupno je manje arhivskih podataka. U Posušju su se prve projekcije održavale još 70-ih godina, često u improviziranim uvjetima. Veći iskorak napravljen je nakon rata, a značajna modernizacija dogodila se 2023. godine, kada je nabavljena nova digitalna oprema. Prve digitalne redovne projekcije u kinodvorani Posušje počele su u rujnu te godine.
Danas se projekcije u Posušju održavaju redovito, a planira se i dodatno unaprjeđenje.
Kino je danas modernizirano u zvuku i slici, a sljedeća investicija će nam biti izmjena postojećih kinosjedala da bi publika imala još bolji ugođaj i doživljaj kina kao takvoga.
Posjeta našem kinu je sve bolja i bolja, svjesni smo da je potrebno vremena, kako bi publika naučila da i naše kino radi i u isto vrijeme prikazuje najnovija ostvarenja kad i kina iz bliže okoline i okolnih država.
U skorijoj budućnosti se nadamo da ćemo uspjeti nabaviti opremu i u sklopu kulturno-športske manifestacije Posuško lito pokrenuti ljetno kino na otvorenom, najmanje jednu projekciju tjedno u ljetnim mjesecima, kazao nam je Slaven Penava, voditelj posuškog kina.
Kinodvorana Posušje prikazuje filmove dva dana tjedno, u četiri termina. Prvi termini, u 18 sati, rezervirani su za najmlađu publiku, odnosno animirane i obiteljske filmove, dok se u večernjim terminima, u 20 sati, prikazuju najnoviji kino hitovi. Naša publika više nije primorana ići negdje iz Posušja kako bi pogledala najnovija ostvarenja svjetske kinematografije, naglašava Penava.
U Grudama se zasad održavaju povremene projekcije, no planira se modernizacija opreme kako bi kino ponovno zaživjelo u punom kapacitetu, potvrdila je za portal Jabuka.tv Ivana Leko, ravnateljica Kulturnog doma Antun Branko Šimić, u sklopu kojeg se nalazi grudska kinodvorana.
Kino ima iznimno važnu ulogu u kulturnom životu svake zajednice, pa tako i naše općine Grude. Ono nije samo mjesto prikazivanja filmova, nego prostor okupljanja, druženja i stvaranja zajedničkih kulturnih doživljaja za sve generacije. Posebno je važno da djeca i mladi imaju priliku doživjeti film na velikom platnu i razvijati interes za umjetnost i kulturu, istaknula je Leko.
Tijekom godina kinodvorana je prolazila kroz različite faze obnove i zastoja u radu, a trenutno ne raspolaže odgovarajućom kinoprikazivačkom opremom koja bi omogućila redovite projekcije.
Upravo zato u budućnosti planiramo značajnije ulaganje u modernizaciju kinoopreme kako bismo ponovno omogućili kvalitetan kino program u Grudama.
U tom smjeru već smo poduzeli određene korake te smo pripremili i prijavili projekt kroz program prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom. Nadamo se pozitivnom odgovoru, jer bi realizacija tog projekta omogućila nabavu potrebne opreme i ponovno oživljavanje kino kulture u našoj općini, na radost svih naših sugrađana, dodala je Leko.
Dvije stvari su sigurne – kina u Hercegovini imaju dugu i bogatu povijest, a kino kultura i dalje ima svoje mjesto u gradovima. Pitanje je mogu li ona ponovno postati središta okupljanja i zajedništva kao nekada.
Odgovor će, dakako, ovisiti o publici – koja se polako vraća u dvorane.
(www.jabuka.tv | D. Medić)
Leave a Reply