Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 4. listopada 2026. godine, donose kombinaciju tehnoloških novosti i političkih nepoznanica koje bi mogle oblikovati odnose snaga u narednom razdoblju.
Dok se kandidati i stranke već aktivno pripremaju, kampanja se u praksi već vodi mjesecima, a politički analitičari upozoravaju da bi ključne odluke u bošnjačkom, hrvatskom i srpskom bloku mogle biti presudne za konačan ishod.
O političkoj situaciji i očekivanjima u podcastu „Špica s Macanom“ govorili su politička analitičarka Ivana Marić i profesor političkih znanosti Adnan Huskić.
Tehnološke promjene: biometrija i skeneri na biralištima
Jedna od najvećih novosti na izborima bit će uvođenje biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera za glasačke listiće.
Nove tehnologije trebale bi ubrzati proces glasanja i brojanja, kao i omogućiti raniju objavu preliminarnih rezultata.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da sama tehnologija neće riješiti temeljne probleme izbornog sustava.
“Biračke preferencije su već formirane”
Profesor Adnan Huskić ističe kako osobni imidž kandidata ima ograničen utjecaj na birače, jer su političke preferencije već dugoročno oblikovane.
Prema njegovom mišljenju, ključnije od samih kandidata je politička struktura koja stoji iza njih.
Birači, kako navodi, uglavnom glasaju unutar već definiranih političkih okvira, što smanjuje prostor za iznenađenja u kampanji.
Kontroverze oko izbora članova Predsjedništva BiH
Politička analitičarka Ivana Marić osvrnula se na specifičnosti izbornog sustava u BiH, koji je, kako kaže, snažno određen etničkim i teritorijalnim principima.
Posebno je istaknula način izbora članova Predsjedništva BiH, naglašavajući kako birači imaju mogućnost glasanja za kandidate iz različitih nacionalnih opcija, što često izaziva političke kontroverze.
U tom kontekstu spomenula je i ranije izborne rezultate, uključujući slučaj Željka Komšića, čiji su izbor, prema njezinim riječima, u velikoj mjeri oblikovali bošnjački birači, unatoč činjenici da hrvatski korpus nema toliku biračku snagu.
Neizvjesnost u hrvatskom i bošnjačkom političkom korpusu
U hrvatskom političkom bloku pojavljuju se različita imena, uključujući kandidate s dugogodišnjim političkim iskustvom, ali i one koji su manje eksponirani u javnosti.
Spominju se i kandidati različitih političkih opcija, dok dio javnosti još uvijek analizira njihove realne šanse i politički doseg.
U bošnjačkom bloku ključna nepoznanica ostaje odluka Stranke demokratske akcije (SDA) o kandidatu za Predsjedništvo BiH, što bi moglo značajno utjecati na ukupni ishod izbora.
Adnan Huskić pritom naglašava kako bi eventualna kandidatura vodećih političkih figura mogla dodatno zaoštriti političku utakmicu.
Republika Srpska i pozicija Milorada Dodika
U fokusu je i politička situacija u Republici Srpskoj, gdje se analizira dugoročni utjecaj aktualnog političkog vodstva.
Ivana Marić upozorava kako bi eventualni izborni poraz Milorada Dodika mogao imati šire posljedice, uključujući gubitak političkog utjecaja na institucije pravosuđa.
Novi izborni sustav: između očekivanja i skepticizma
Iako se od novih tehnologija očekuje veća transparentnost i učinkovitost, dio stručnjaka ostaje skeptičan.
Huskić upozorava da problemi poput pritisaka na birače, političkih ucjena i institucionalnih slabosti neće nestati samo uvođenjem digitalnih rješenja.
Sličan stav dijeli i Ivana Marić, koja ističe kako su u razvijenim demokracijama ključni instrument borbe protiv nepravilnosti stroge kazne, a ne isključivo tehnologija.
Borak.tv
Leave a Reply