Emocije snažno utječu na izbor hrane, a određene namirnice mogu pomoći organizmu da lakše odgovori na stanja poput ljutnje, tuge, tjeskobe i bezvoljnosti.
Hipokrat je prije oko 2.500 godina ljude podijelio na četiri karaktera, dok suvremena psihologija ljudske emocije najčešće povezuje sa srećom, tugom, ljutnjom i tjeskobom.
To pokazuje koliko se malo ljudi mijenjaju kroz tisućljeća kada su temperamenti i osjećaji u pitanju. Upravo zato sve više pažnje privlači neuronutricionizam, područje koje proučava vezu između prehrane, mozga i emocija.
Kako prehrana utječe na emocije?
Emocije nastaju u mozgu kroz specifične kemijske procese. Zbog toga hrana koju jedemo može imati važnu ulogu u raspoloženju, osjećaju energije i načinu na koji se nosimo s negativnim emocijama.
Masnoće i slatkiši često se nazivaju i “tugofilnim” namirnicama jer ljudi za njima posežu u stanjima tuge. Takav izbor često je instinktivan, iako osoba nije uvijek svjesna da slatkišima pokušava popraviti raspoloženje.
Što jesti kada smo ljuti?
U emociji ljutnje organizam ima višak hormona noradrenalina. Tada se preporučuje hrana na bazi mlijeka i mliječnih proizvoda, poput kefira, jogurta i sira.
Takva prehrana može pomoći u “gašenju” negativne emocije ljutnje. U mozgu se, naime, potpomaže sinteza inhibicijskih tvari, odnosno tvari koje djeluju na kočenje moždanih aktivnosti, što može dovesti do smirenja.
Slično djeluju i lijekovi iz skupine anksiolitika, poznati kao benzodiazepini.
Što jesti kada smo tužni?
Kod osjećaja tuge preporučuje se hrana koja može potaknuti nastanak serotonina u mozgu. To su žitarice, masnoće i slatkiši.
Ipak, slatkiše i masnoće treba uzimati u malim količinama jer je riječ o koncentriranim visokoenergetskim namirnicama. Može se reći da ih treba koristiti “začinski”, jer u malim količinama daju zadovoljstvo i bolji okus jelu, ali se s njima lako može pretjerati.
Prednost bi ipak trebalo dati žitaricama i proizvodima od cjelovitog zrna jer dulje osiguravaju sitost. S druge strane, koncentrirani ugljikohidrati poput slatkiša i kolača mogu brzo popraviti raspoloženje, ali taj osjećaj obično kratko traje.
Upravo tada nastaje opasnost od uzimanja novog kolača ili dodatnih slatkiša, čime se lako izgubi kontrola nad kalorijskim unosom, što može dovesti do debljanja.
Što jesti kod tjeskobe i bezvoljnosti?
U stanjima tjeskobe ili bezvoljnosti preporučuju se riba i meso. Prednost se daje bijelom mesu, poput puretine i piletine, a dobar izbor su i janjetina i teletina.
Te namirnice, osim što mogu pomoći kod tjeskobe, imaju i osobinu podizanja raspoloženja.
Na vrhu potencijala za otklanjanje bezvoljnosti nalazi se riba. Osim učinka na vraćanje pozitivnih emocija, riba ima i važnu ulogu u očuvanju protočnosti krvnih žila mozga zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama.
Što jesti kada smo radosni?
Kada smo radosni, preporučuju se voće i povrće. Drugim riječima, u najpoželjnijem emocionalnom stanju treba birati najzdravije namirnice.
Takav pristup prehrani pokazuje kako se izbor hrane može povezati s raspoloženjem, ali i s očuvanjem zdravih navika.
Kako vježbanje pomaže emocijama?
Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da tjelovježba može popraviti raspoloženje. Kod osoba koje vježbaju povećava se koncentracija serotonina, neurotransmitera koji se često naziva i hormonom sreće.
Ipak, ne djeluju sve vježbe jednako na ljudski mozak. Prema emocijama se može birati i odgovarajuća tjelesna aktivnost, kako bi se lakše potaknulo stvaranje pozitivnih osjećaja.
Kada smo ljuti i tijelo je puno energije, preporučuju se aktivnosti koje pomažu potrošiti nagomilanu negativnu energiju. To mogu biti vježbe u teretani s težim utezima, žustriji uspon na planinu, vožnja biciklom uzbrdo ili hodanje stepenicama na viši kat.
Cilj je brzo se umoriti i isprazniti negativnu emociju ljutnje kako ne bi prešla u stres i postala autodestruktivna. Osobe koje već boluju od određenih bolesti takve napore trebaju provoditi samo pod kontrolom liječnika.
Koje vježbe pomažu kod tuge i tjeskobe?
Tjeskobnoj i bezvoljnoj osobi najčešće ne odgovaraju žustri i teški napori. Umjesto toga, preporučuju se blaže i opuštajuće aktivnosti.
To mogu biti šetnja, rekreativna vožnja biciklom, hodanje stepenicama na niži kat ili vježbanje u teretani s manjim težinama i većim brojem ponavljanja.
Kod tuge se mogu odabrati slične vježbe kao i kod tjeskobe, ali početak može biti malo energičniji. Aerobne aktivnosti na svježem zraku posebno su korisne jer pune tijelo i mozak kisikom.
Još bolji učinak mogu imati vježbe u društvu drugih ljudi jer se tada stvara i pozitivan učinak bliskosti, podrške i empatije.
Kako neuronutricionizam može pomoći u mršavljenju?
Emocije imaju velik utjecaj na proces debljanja. Pod njihovim utjecajem ljudi često uzimaju više hrane nego što im je potrebno za svakodnevne aktivnosti.
Razlozi za prekomjernu tjelesnu težinu mogu biti različiti: pogrešne prehrambene navike, sjedilački način života i užurbani radni ritam koji ne ostavlja dovoljno vremena za male zdrave obroke tijekom dana.
Mnogi ljudi tijekom radnog vremena gladuju, a zatim po dolasku kući, umjesto kvalitetnog obroka, posežu za energetski bogatom hranom. Takav pristup može dodatno potaknuti debljanje.
Neuronutricionizam zato naglašava važnost razumijevanja veze između emocija i prehrane. Kada znamo zašto u određenom raspoloženju posežemo za određenom hranom, lakše možemo kontrolirati unos kalorija i donositi bolje odluke.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
The post Hrana i emocije snažno su povezani: Evo što jesti kada ste ljuti, tužni ili tjeskobni first appeared on Jabuka.tv.
Leave a Reply