U kontekstu predstojećih Općih izbora 2026. godine, uvođenje novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini predstavlja ključni korak prema zaštiti integriteta glasačkog procesa. Iako se u javnosti često plasiraju dezinformacije o uvođenju elektroničkog glasanja, u praksi se sam način glasanja ne mijenja i ostaje identičan onomu kakav je bio proteklih trideset godina.
Tehnologija se uvodi isključivo s ciljem sprječavanja manipulacija, dok građani zadržavaju tradicionalni papirnati listić i glasanje iza paravana.
O novom načinu glasanja govorio je član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH) Suad Arnautović u podcastu YouTube kanala “Vijesti.ba”.
Izvorišni problem: Središnji birački popis i zlouporabe
Dosadašnji izborni ciklusi pokazali su da je Središnji birački popis jedna od najvećih slabosti sustava.
Iako je državno izborno povjerenstvo nominalno odgovorno za njegovu točnost, formiranje popisa potpuno je decentraliziran proces koji ovisi o ažurnosti ministarstava unutarnjih poslova.
Kada građanin izvadi osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu, on se putem pasivne registracije automatski pozicionira na birački popis.
Problem nastaje zbog sustavne neažurnosti i nepostojanja obveze odjavljivanja prebivališta nakon odlaska iz zemlje.
Česti su primjeri građana koji, na primjer, već petnaest godina žive u Australiji, ali su tijekom godišnjeg odmora prije deset godina izvadili dokumente koji su i dalje aktivni u evidenciji.
U malim sredinama, uz prešutnu suglasnost korumpiranih biračkih odbora i promatrača koji “zatvore oči“, događalo se da pojedinci glasaju s nekoliko takvih osobnih iskaznica u ime odsutnih ili umrlih osoba.
Grafološki vještaci su u ranijim procesima redovito utvrđivali postojanje različitih potpisa na izvodima iz biračkog popisa, što potvrđuje praksu dopisivanja glasova, posebice nakon zatvaranja birališta u 19 sati.
Dvofaktorska autentifikacija kao brana prijevarama
Da bi se ovakve zlouporabe eliminirale, uvodi se obvezna dvofaktorska provjera identiteta na biračkom mjestu. Prilikom dolaska na glasanje, birač prilaže jedan od triju važećih identifikacijskih dokumenata s fotografijom.
Prvi faktor provjere strojno je provlačenje dokumenta kroz uređaj, čime se potvrđuje njegova valjanost. Drugi faktor čini biometrijska provjera putem otiska prsta na posebnom AFIS uređaju (Automated Fingerprint Identification System).
Tehnologija uspoređuje otisak s podacima iz biometrijske baze.
Ako sustav detektira da dokument ne pripada osobi koja je pristupila glasanju ili da je isti birač već evidentiran na nekom drugom biračkom mjestu, uređaj automatski aktivira zvučni alarm jačine slične onima u bankama ili trgovinama, koji se jasno čuje u krugu od 50 metara unutar biračkog mjesta.
To promatračima i članovima odbora odmah signalizira pokušaj neregularnosti.
Procedura glasanja u pet koraka
Proces glasanja na biračkom mjestu maksimalno je pojednostavnjen i podijeljen u pet jasnih faza, za koje nije potrebno nikakvo napredno tehničko obrazovanje, s obzirom na to da građani iste biometrijske provjere već prolaze u zračnim lukama ili prilikom vađenja osobnih dokumenata:
- Prvi korak (Identifikacija i red): član biračkog odbora zadužen za održavanje reda upućuje birača na ulaz, gdje se provodi spomenuta dvofaktorska analiza – provjera osobnog dokumenta i uzimanje otiska prsta.
- Drugi korak (Izdavanje listića): nakon uspješne autentifikacije, biraču se izdaje pripadajući komplet od četiriju glasačkih listića. U Federaciji BiH to su listići za županijsku skupštinu, federalni parlament, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i člana Predsjedništva BiH. U Republici Srpskoj komplet sadrži listiće za Narodnu skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednike RS, Zastupnički dom državnoga parlamenta i člana Predsjedništva BiH iz tog entiteta.
- Treći korak (Glasanje iza paravana): birač odlazi u izoliranu glasačku kabinu gdje flomasterom označava željenu političku stranku i kandidate. Na snazi je zakonsko ograničenje od maksimalno triju preferencija unutar jedne stranačke liste. Ako se označi više od triju kandidata, preferencije se neće računati, već će se glas važiti samo za političku stranku prema redoslijedu koji je ona unaprijed utvrdila. Na taj način birač i dalje može izravno utjecati na unutarstranačku preraspodjelu mandata ako, primjerice, želi dati prednost kandidatu s jedanaestog mjesta u odnosu na prvorangiranoga.
- Četvrti korak (Skeniranje listića): umjesto dosadašnjeg pojedinačnog ubacivanja otvorenih listića u kutiju, birač dobiva namjensku kartonsku mapu koja je s jedne strane kraće odrezana. Listići se stavljaju u mapu kako bi se osigurala tajnost glasanja. Prilikom prilaska glasačkoj kutiji na kojoj se nalazi skener, uređaj automatski usisava listiće jedan po jedan iz mape, skenira ih i odlaže u kutiju.
- Peti korak (Napuštanje birališta): nakon što skener prihvati listiće, što traje svega tridesetak sekundi, proces je završen i birač napušta prostoriju.
Tehničke specifikacije listića i uloga skenera
Zbog tehničkih ograničenja skeniranja, tradicionalni veliki glasački listići (tzv. “plahte” ili “auanfari”) izbacuju se iz uporabe jer prostorno ne mogu proći kroz skener.
Listići će biti standardiziranoga A4 formata. S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini postoji iznimno usitnjen politički prostor sa stotinama registriranih subjekata, listić će biti podijeljen na odjeljke.
Na lijevoj strani nalazit će se nazivi političkih stranaka s pripadajućim brojevima dobivenim ždrijebanjem (npr. stranka pod brojem 22).
Na desnoj strani nalazit će se isključivo numerirani kružići od 1 do 40, raspoređeni u nekoliko stupaca, koji predstavljaju redne brojeve kandidata.
Potpune kandidacijske liste s imenima i pripadajućim šiframa bit će u obliku knjižice jasno istaknute i zalijepljene unutar same glasačke kabine, specifično za razine vlasti te izborne jedinice.
Birač spaja podatke iz kabine s listićem, ispunjavajući krug ispred stranke i krugove iznad brojeva koji odgovaraju izabranim kandidatima. Za popunjavanje se koriste specijalni flomasteri s posebnom tintom koju skener prepoznaje.
Ako birač umjesto propisanog popunjavanja kružića stavi znak “X”, kvačicu ili bilo koji drugi simbol koji ne ugrožava anonimnost (poput zabranjenog potpisivanja), skener će prepoznati i takav listić kao važeći, ali će detaljna verifikacija u slučaju nejasnoća biti predmet ručnog brojenja.
Obrada rezultata i sprječavanje manipulacija u općinskim povjerenstvima
Skeneri rade u potpuno lokalnom, “offline” načinu rada od 7 do 19 sati, kontinuirano primajući i skladišteći podatke. Tek nakon zatvaranja biračkog mjesta, pokreće se ispisivanje takozvanog slipa (izvješća).
Taj proces je analogan kupnji u trgovačkom centru – kao što blagajna na kraju izda fiskalni račun s popisom svih artikala i ukupnim iznosom, tako i skener ispisuje slip s kompletnom statistikom glasanja: brojem glasova po strankama, pojedinačnim preferencijama kandidata te demografskom statistikom izlaznosti (npr. struktura prema spolu ili starosti do 30 godina).
Članovi biračkog odbora potpisuju taj slip i tek se u tom trenutku uređaj prebacuje u “online” način rada. Podaci i digitalna slika (imidž) rezultata u stvarnom se vremenu šalju izravno na glavni poslužitelj u Sarajevu.
Slika rezultata u tom je trenutku zamrznuta i naknadne intervencije na nju nisu moguće. Zbog toga će preliminarni rezultati biti dostupni javnosti već sat ili dva nakon zatvaranja birališta, a SIP ima zakonsku obvezu do ponoći priopćiti kompletne preliminarne podatke.
Uvođenjem ove tehnologije ukida se dosadašnja praksa u kojoj su općinska i gradska izborna povjerenstva imala široke ovlasti otvarati vreće s glasovima pod izgovorom ispravljanja matematičkih nelogičnosti i usuglašavanja testova točnosti.
U ranijim ciklusima, gdje su biračke odbore činili isključivo stranački delegati instruirani od svojih središnjica, dolazilo je do drastičnih zlouporaba i fizičkog mijenjanja sadržaja vreća.
Događali su se matematički nemogući scenariji – da na biračko mjesto izađe 100 birača, a stranka dobije 110 glasova, ili da pojedinačni kandidat ima više preferencija nego što je ukupno glasova dobila njegova partija.
Sada je radnja otvaranja vreća na razini općina ukinuta zakonskim izmjenama iz ožujka 2024. godine.
Rezultati se utvrđuju na biračkom mjestu, ističu se na javni uvid u obliku žute kopije zapisnika, a općinska povjerenstva obavljaju isključivo administrativno objedinjavanje podataka.
Zakonodavac je zadržao i usporedno ručno brojenje kako bi se otklonilo nepovjerenje među strankama i potvrdila točnost u slučaju eventualnih tehničkih odstupanja ili kvarova skenera, kada se proces nastavlja klasičnom ručnom metodom.
Kontrola kampanje i operativni izazovi SIP-a
Digitalizacija donosi i strogu kontrolu preuranjene izborne kampanje, koja je zakonom definirana isključivo za razdoblje od 30 dana u rujnu. Svako ranije iznošenje političkih programa, prikriveno ili otvoreno plasiranje kandidata i zagovaranje na internetskim portalima, društvenim mrežama (poput Facebooka) ili putem Google oglasa smatra se prekršajem.
Iznimka je isključivo oglašavanje statutarno propisanih stranačkih skupova poput kongresa ili konvencija.
Sankcije se primjenjuju i u slučajevima kada stranke djeluju prikriveno pod okriljem navodnih nevladinih organizacija, a odgovornost za preuranjenu kampanju na društvenim mrežama snosi sam politički subjekt, bez obzira na opravdanja da su profile vodili članovi obitelji.
Kao najveći izazov u provođenju ovog procesa izdvaja se ekstremna potkapacitiranost Središnjeg izbornog povjerenstva u pogledu ljudskih potencijala.
Izmjenama zakona nametnuta je obveza da SIP, umjesto političkih stranaka, izravno imenuje, testira i educira 5.300 predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika na redovnim biračkim mjestima.
Istodobno, važeća sistematizacija radnih mjesta unutar SIP-a nije strukturno mijenjana više od dvadeset godina, još od odlaska misije OSCE-a. Zbog zakonskih normi prema kojima Vijeće ministara daje suglasnost na unutarnje ustrojstvo, prijedlozi za modernizaciju i zapošljavanje IT inženjera pod adekvatnim plaćama godinama su blokirani, što otežava angažiranje stalnih stručnjaka pod prisegom umjesto privremenih ugovora o djelu.
Osim edukacije članova odbora, na dan izbora ključnu ulogu imat će potpuno nova institucija operatera – certificiranih tehničkih osoba ovlaštenih od strane isporučitelja opreme, koji će biti prisutni na biračkim mjestima isključivo kako bi osigurali nesmetano funkcioniranje biometrijskih i skener uređaja u punom kapacitetu.
(www.jabuka.tv | Foto: snimka zaslona)
The post BiH ne uvodi elektroničko glasovanje: Član SIP-a o novom sustavu i metodama krađe glasova first appeared on Jabuka.tv.
Leave a Reply