U koliko sati doručkujete? Istraživanje otkrilo povezanost s duljinom života

U koliko sati doručkujete? Istraživanje otkrilo povezanost s duljinom života

Osim kvalitete hrane i količine kalorija koje svakodnevno unosimo, na zdravlje bi moglo utjecati i vrijeme u kojem jedemo.

Na to upućuje veliko istraživanje provedeno na više od 31.000 odraslih osoba, čiji su rezultati pokazali povezanost kasnijeg prvog obroka s povećanim rizikom od prerane smrti, osobito one povezane s kardiovaskularnim bolestima.

Ipak, znanstvenici upozoravaju kako rezultati ne znače da kasniji doručak izravno uzrokuje zdravstvene probleme niti dokazuju da bi ranije jedenje produljilo život.

Analizirani podaci više od 31 tisuće ljudi

Istraživanje je obuhvatilo 31.044 odrasle osobe starije od 40 godina, a korišteni su podaci prikupljani u Sjedinjenim Američkim Državama od 1999. do 2018. godine.

Sudionici su tijekom istraživanja bilježili što su jeli i pili u prethodna 24 sata, uključujući vrijeme obroka.

Kao prvi dnevni obrok računala se svaka hrana ili piće koje sadržava kalorije, a konzumirano je nakon četiri sata ujutro.

Istraživači su prikupljene podatke usporedili sa službenim evidencijama smrtnosti do kraja 2019. godine.

Tijekom prosječnog razdoblja praćenja od 8,6 godina preminulo je 7129 sudionika, među kojima je 2259 smrtnih slučajeva bilo povezano s kardiovaskularnim bolestima.

Što kasnije jedete, to je zabilježeni rizik bio veći

Posebnu pozornost istraživači su posvetili vremenu prvog obroka. Uspoređivali su osobe koje su jele između 7 i 8 sati ujutro s onima koje su prvi obrok imale kasnije tijekom dana.

Rezultati su pokazali da je kod osoba koje su prvi put jele između 8 i 10 sati zabilježen 10 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg razloga.

Kod onih koje su doručkovale između 10 sati i podneva rizik je bio veći za 19 posto, dok je kod osoba koje su prvi obrok imale tek nakon podneva zabilježeno povećanje od 29 posto.

Još izraženija razlika uočena je kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Osobe koje su prvi obrok konzumirale nakon 12 sati imale su 46 posto veći rizik od smrti zbog tih bolesti u usporedbi s onima koje su jele između 7 i 8 sati.

Istraživački model pokazao je i da je kasniji prvi obrok kod osoba u dobi od 50 godina bio povezan s procijenjenim kraćim očekivanim životnim vijekom za 2,46 godina.

Međutim, riječ je o statističkoj procjeni, a ne dokazu da je vrijeme doručka izravan uzrok kraćeg života.

Ni prerana ni prekasna večera nisu bez zanimljivih rezultata

Znanstvenici su analizirali i vrijeme posljednjeg dnevnog obroka, a rezultati su se razlikovali od onih povezanih s doručkom.

U usporedbi s osobama koje su posljednji obrok jele između 19 i 20 sati, kod onih koje su prestajale jesti prije 19 sati zabilježen je 13 posto veći rizik od smrti iz svih uzroka.

S druge strane, posljednji obrok nakon ponoći bio je povezan s 27 posto većim rizikom od smrti te procijenjenim kraćim očekivanim životnim vijekom za 2,35 godina u dobi od 50 godina.

Najniži procijenjeni rizik zabilježen je kod osoba koje su posljednji put jele oko 20 sati. Ipak, to ne znači da bi taj termin trebalo smatrati idealnim za sve.

„To ne znači da je večera između 19 i 20 sati univerzalno optimalna za svakoga“, pojasnio je za Science Alert Zhilei Shan, nutricionistički znanstvenik sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong.

Zanimljivo je i da večernji obroci konzumirani između 20 sati i ponoći nisu bili povezani sa statistički značajnim povećanjem rizika od smrti u odnosu na referentno razdoblje od 19 do 20 sati.

Biološki sat mogao bi imati važnu ulogu

Jedno od mogućih objašnjenja rezultata odnosi se na cirkadijalni ritam, odnosno unutarnji biološki sat koji upravlja ciklusima spavanja i budnosti, ali i brojnim metaboličkim procesima u organizmu.

Prema pretpostavkama istraživača, kasno započinjanje s jelom ili učestali obroci tijekom noći mogli bi poremetiti prirodnu usklađenost tjelesnih funkcija te negativno utjecati na regulaciju šećera u krvi i metabolizam masnoća.

Ipak, postoji mogućnost da je povezanost i obrnuta. Osobe koje imaju zdravstvene poteškoće, probleme sa spavanjem ili rade u smjenama mogu imati drukčije prehrambene navike upravo zbog svojih životnih okolnosti.

Istraživanje je pokazalo i da samo trajanje razdoblja tijekom kojeg osoba konzumira hranu nije bilo dosljedno povezano sa smrtnošću nakon što se u obzir uzelo vrijeme prvog obroka.

Znanstvenici stoga naglašavaju kako rezultate treba promatrati s oprezom.

Iako istraživanje upućuje na moguću važnost vremena obroka, ono ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu niti znači da svi trebaju slijediti isti raspored prehrane.

Borak.tv

U koliko sati doručkujete? Istraživanje otkrilo povezanost s duljinom života

Pivac veliki
Unitrade TOP
FIS veliki
RPM
Glavni banner top pozicija 5
Namex veliki
Bilotrade

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)