akon općih izbora jasno je kako bi se i na federalnu i državnu vlast mogla vratiti SDA. Upravo je predsjednik ove stranke Bakir Izetbegović zajedno s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem potpisao 2020. godine Mostarski sporazum koji je omogućio održavanje izbora u Gradu Mostaru, ali i u kojem je dogovoreno legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama. Međutim, taj drugi dio sporazuma nikad nije proveden, a je li došlo vrijeme za njega provjerio je Goran Kutle.
Izigrani dogovor i povratak u vlast
Bakir Izetbegović je prije nešto više od šest godina potpisao Mostarski sporazum. Gradu Mostaru je to nakon višegodišnje blokade omogućilo konačno održavanje lokalnih izbora, unatoč tome što je i dalje zadržan gradski Statut s puno manjkavosti. Međutim Izetbegović se kasnije hvalio kako je svjesno izigrao drugi dio sporazuma koji se odnosi na provedbu principa legitimnog predstavljanja na svim administrativnim jedinicama. Sada je pak izgledno kako se njegova SDA vraća u vlast, ali s hipotekom ranije izigranog sporazuma s HDZ-om.
“Nadam se da ono što je Bakir Izetbegović tada kao predsjednik SDA potpisao da će ispuniti. Jer evidentno se pokazalo kroz sve ovo vrijeme da i Bošnjaci imaju zahtjeve za legitimnim predstavljanjem. Kako onoga u Domu naroda što su cijelo vrijeme govorili da nisu tu legitimno predstavljeni, a na kraju niti u Vladi Federacije, to je ono što je bio stav SDA. Nadam se samo će ispuniti samo ono što su potpisali prije šest godina. Pogotovo ako vidimo da SDA i Bošnjaci imaju jednake zahtjeve u Vladi Republike Srpske i nisu zadovoljni na koji način su bošnjački ministri tamo izabrani”, kazao je Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Legitimno predstavljanje kao nužnost
Svih ovih proteklih godina pojam “legitimnog predstavljanja” se u bošnjačkoj javnosti omalovažavao ili čak ismijavao, a u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina bi trebao biti nešto sasvim normalno, a to je da svaki konstitutivni narod svojom većinskom voljom odlučuje tko su njegovi politički predstavnici. S obzirom na parlamentarne kapacitete novih vlasti koje se naziru, pitanje je li konačno došlo vrijeme da se provede i drugi dio Mostarskog sporazuma.
“Po meni provedba Mostarskog sporazuma ne smije biti nikakav tehnički korak nego doista jedan novi politički dogovor, odnosno onaj stari iz 2020. godine treba ga malo osuvremeniti. Nije on bio neki sporazum koji biste vi mogli odmah predočiti u zakon i da kažete to je sada novi Izborni zakon. Ali bile su dobre polazišne osnove i sada od toga uzeti ono što je dobro, malo to nadograditi i mislim da bi to trebalo biti to i to u trenutku kada je situacija možda bolja nego ikada”, istaknuo je dr. sc. Ivica Granić, politički analitičar i kolumnist.
Povijesna prilika za Izborni zakon
Upravo prvi dio novog mandata je možda i povijesna prilika da se ovo pitanje jednom zauvijek riješi, ako ne u kontekstu Domova naroda, onda barem na pitanju izbora članova Predsjedništva, jer svi dosadašnji alibiji padaju u vodu.
“Ono što moramo napraviti u kontekstu pomirenja naroda u sljedećem razdoblju je odmah pristupiti izmjenama Izbornog zakona kako bi implementirali pojam legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i da to jednom skinemo s dnevnog reda. Mislim da su se sada stekli politički kapaciteti, pogotovo ako vidimo da smo došli da se može na pozicijama konstitutivnih naroda u kontekstu članova Predsjedništva prepoznati ono što kaže Ustav, ono što kaže Dayton za BiH i na temeljima tih načela i realnosti izmijeniti Izborni zakon”, rekao je Džeba.
Granić pak smatra kako se na izmjenama zakona “silno mora inzistirati”.
Novi pregovori, novi prioriteti?
Neformalni pregovori o formiranju federalne i državne vlasti već su u tijeku, a već po postizanju dogovora bit će jasno jesu li izmjene Izbornog zakona postavljene kao prioritet. Sigurno je kako bi za Bosnu i Hercegovinu bio prevelik luksuz ako na ovom pitanju bude imala još četiri izgubljene godine.
Borak.tv
Leave a Reply