Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u svibnju iznosila je 1.691 KM, no taj podatak ne otkriva velike razlike među pojedinim djelatnostima. Dok zaposleni u nekim sektorima u prosjeku primaju više od 4.500 KM, u drugima se plaće kreću tek nešto iznad tisuću maraka.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, razlika između najviše i najniže prosječne plaće prema djelatnostima iznosi više od 3.500 KM.
Financije, znanost i programiranje na vrhu
Najviša prosječna neto plaća zabilježena je u pomoćnim djelatnostima kod financijskih usluga i osiguranja i iznosi čak 4.612 KM.
Slijede znanstveno istraživanje i razvoj s prosjekom od 4.497 KM te računalno programiranje i savjetovanje s 4.473 KM.
Među bolje plaćenim djelatnostima nalaze se i vađenje ruda metala s prosječnom plaćom od 3.651 KM, financijske usluge s 3.590 KM te zdravstvena zaštita s 3.512 KM.
Na dnu ljestvice ugostiteljstvo, tekstil i vodeni prijevoz
Potpuno drukčija slika vidljiva je u slabije plaćenim djelatnostima. Najniža prosječna plaća zabilježena je u vodenom prijevozu – 1.087 KM.
U pripremi i usluživanju hrane i pića prosjek iznosi 1.104 KM, u zaštitnim i istražnim djelatnostima 1.129 KM, proizvodnji odjeće 1.142 KM, a proizvodnji tekstila 1.151 KM.
Prerada drveta bilježi prosječnu plaću od 1.172 KM, visokogradnja 1.211 KM, a proizvodnja namještaja 1.238 KM.
Podaci tako pokazuju koliko sama informacija o državnom prosjeku može prikriti stvarne razlike među zaposlenima.
Nisu sve veće plaće donijele i veću kupovnu moć
Dodatnu dimenziju daje usporedba rasta plaća s inflacijom. Uz godišnju inflaciju od oko 6,8 posto, nominalni rast plaće ne znači nužno i da zaposleni danas za svoj novac mogu kupiti više nego prije godinu dana.
Najveći godišnji rast zabilježen je u uklanjanju otpadnih voda, gdje je prosječna plaća porasla za 27 posto, s 2.215 na 2.814 KM. Slijede proizvodnja kemikalija s rastom od 21 posto, ostale stručne i znanstvene djelatnosti s 19 posto te pravne i računovodstvene djelatnosti s 14,3 posto.
S druge strane, u pojedinim sektorima plaće su čak i nominalno pale. Najveći pad zabilježen je kod putničkih agencija i organizatora putovanja – 11,5 posto, odnosno s 1.540 na 1.364 KM.
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda bilježi pad od 11,4 posto, dok je u računalnom programiranju, unatoč vrlo visokoj prosječnoj plaći, zabilježen blagi pad od 0,8 posto.
Prema analizi koju prenosi N1, posebno su zanimljivi sektori u kojima su plaće praktički stagnirale. U telekomunikacijama je rast iznosio svega 0,3 posto, a u proizvodnji tekstila 0,4 posto. Uz znatno višu inflaciju, kupovna moć zaposlenih u tim djelatnostima realno je pala.
Prosječnih 1.691 KM ipak ne znači da toliko zarađuje većina
Kod podatka o prosječnoj plaći važno je imati na umu da je riječ o aritmetičkoj sredini. Visoke plaće u pojedinim djelatnostima mogu značajno podignuti ukupni prosjek, zbog čega on ne mora najbolje opisivati primanja tipičnog zaposlenika.
Precizniju sliku pružila bi medijalna plaća – iznos od kojeg jedna polovica zaposlenih zarađuje manje, a druga više. Takav podatak statističke institucije u BiH zasad ne objavljuju.
Za usporedbu, najniža neto plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu iznosi 1.027 KM.
Borak.tv
Leave a Reply