Novi pravilnik u BiH: Uz milijune za restorane, ministri sada službeno mogu kupovati i darove

Institucije BiH godišnje troše milijune na reprezentaciju, a novi Pravilnik donosi veliku novost – kupnja darova sada je i službeno legalizirana.

Trošenje novca za reprezentaciju u institucijama Bosne i Hercegovine godinama je pod povećalom državnih revizora.

Riječ je o novcu koji bi institucije trebale trošiti isključivo za podmirenje troškova nastalih službenim aktivnostima koje imaju za cilj predstavljanje, promociju ili održavanje odnosa s partnerima, domaćim i međunarodnim institucijama, poslovnim subjektima i drugim relevantnim akterima.

Međutim, iz izvješća u izvješće revizori ukazuju na slabu kontrolu trošenja sredstava za te namjene, koja se često ne mogu opravdati službenim razlogom. Računi iz skupih restorana i hotela često se pojavljuju bez jasnog opisa svrhe ili ih uopće nema, pa je često nevidljiva granica između službenog protokola i privatnog komfora pojedinaca.

Darovi ulaze u reprezentaciju

Kako saznaje Raport, uskoro će se pred Vijećem ministara BiH naći novi prijedlog Pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju koji bi zamijenio istoimeni propis iz 2014. godine. Pravilnikom je obuhvaćena 71 institucija, a ukupno im je za te namjene predviđeno nešto više od dva milijuna maraka.

Najvažnija suštinska novina jest to što se darovi po prvi put eksplicitno uvode kao dio reprezentacije. U važećem pravilniku reprezentacija je striktno bila vezana isključivo za ugostiteljske usluge – ručkove, večere, prijame i slične troškove.

Kupnja darova formalno nije bila regulirana, što je u praksi dovodilo do improvizacija i različitih tumačenja na što su upozoravali i državni revizori.

Novi prijedlog taj vakuum popunjava i darovi se sada mogu financirati iz sredstava reprezentacije, uz ograničenje da ne prelaze deset posto ukupnog godišnjeg iznosa po instituciji. To znači da pojedinac ne smije primiti dar vrijedniji od 300 KM godišnje od jednog darovatelja, dok su novac, čekovi i vrijednosni papiri potpuno zabranjeni bez obzira na iznos.

Generalno tajništvo Vijeća ministara i Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH izuzeti su od ograničenja od deset posto za darove zbog, kako se navodi, specifičnosti međunarodnih aktivnosti. Uvodi se i obveza vođenja registra darova s preciznim podacima o vrijednosti, datumu, darovatelju i primatelju, dok se pravo odobravanja kupnje darova centralizira isključivo kod rukovoditelja institucije.

Formalno gledano, riječ je o odgovoru na dugogodišnje primjedbe revizora. Suštinski, međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li nova pravila zaista suziti prostor za zlouporabe ili će samo legalizirati praksu koja je i ranije postojala, ali bez jasnog zakonskog okvira. I tko će stati nakraj eventualnom masovnom neopravdanom darivanju.

Zbog novih veleposlanstava MVP-u iznos veći za 200.000 KM

Također, novi pravilnik ne vrijedi jednako za sve institucije. Iz njegove primjene izuzeti su Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija i Ured za reviziju institucija BiH koji imaju limite sredstava prema sadašnjem pravilniku, a iz novog su izuzeti i oni će donijeti vlastite pravilnike o reprezentaciji.

Kada je riječ o konkretnim iznosima, većina institucija zadržava isti limit kao u važećem pravilniku, ali Ministarstvu vanjskih poslova BiH iznos reprezentacije povećava se s 500.000 KM na 700.000 KM godišnje, što je povećanje od 200.000 KM. Razlog tomu je što je Predsjedništvo BiH u razdoblju od 2019. do 2021. godine donijelo odluku o otvaranju novih diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu, što povećava i ukupne troškove reprezentacije.

Prema starom, a i u prijedlogu novog Pravilnika, među institucijama koje na godišnjoj razini imaju na raspolaganju najveće iznose predviđene za “ugošćivanje i čašćenje” su Ministarstvo obrane i Oružane snage BiH s 330.000 KM godišnje, Generalno tajništvo Vijeća ministara s 90.000 KM, dok Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa te Ministarstvo financija BiH imaju po 60.000 KM.

Rukovoditelji sami sebi odobravaju trošenje novca

Unatoč deklarativnom pozivanju na načela transparentnosti i odgovornosti, ipak se i prema novom pravilniku kontrola trošenja sredstava i dalje uglavnom prepušta internim aktima institucija – upravo onom modelu koji su revizori godinama kritizirali.

Posebno je paradoksalno što ministri i rukovoditelji drugih institucija ostaju u apsurdnoj ulozi jer oni odobravaju troškove, ali su često i njihovi korisnici.

Uz to, izuzetci od pravila pokazuju da se ključne diskrecije ostavljaju upravo na najvišoj razini vlasti. U konačnici, novi pravilnik ne donosi radikalne rezove nego prije svega prepakirava postojeći sustav.

Ono što se godinama odvijalo u sivoj zoni sada se nastoji formalizirati, bez suštinskog smanjivanja prostora za trošenje. Hoće li to značiti više reda ili samo urednije fakture za “iće i piće”, pokazat će revizorska izvješća.