Između 150 i 200 obroka dnevno pripremi Pučka kuhinja Mostar, dok Javna kuhinja Crvenog križa Mostar trenutno osigurava po jedan dnevni obrok za 232 korisnika.
Iza tih brojki nalaze se ljudi različitih životnih okolnosti – starije osobe, umirovljenici, socijalno ugrožene obitelji, roditelji s djecom, ali i oni koji su zbog gubitka posla ili drugih životnih okolnosti svakodnevno suočeni s pitanjem kako osigurati obrok.
Prema riječima Antonija Zelenike, direktora Pučke kuhinje Mostar, stvarni broj ljudi koji koriste njihovu pomoć veći je od službenih evidencija.
– Pučka kuhinja trenutno na dnevnoj bazi dijeli između 150 i 200 obroka. Broj korisnika koje nam šalje Centar za socijalni rad Grada Mostara kreće se od 70 do 130 osoba, ovisno o kvartalu godine. Realno, kroz cijelu godinu hranimo skoro duplo više ljudi jer nikoga ne vraćamo tko kaže da je gladan – kazao je Zelenika.
Dodaje kako se pritisak dodatno osjeća zbog lokacije kuhinje u središtu grada, gdje svakodnevno dolaze i ljudi koji nisu službeno evidentirani kao korisnici.
Crveni križ osigurava obrok za 232 korisnika
U Mostaru djeluje i Javna kuhinja Crvenog križa Mostar, koja trenutno ima 232 korisnika.
– Trenutno kuhinja broji 232 korisnika i njima se priprema jedan obrok dnevno. Pored kuhanog obroka, za vikend se dijele suhi obroci, s tim da se vodi računa da se jela koja se distribuiraju ne ponavljaju. Jednom tjedno dijele se voće i mlijeko – kazao je u razgovoru za Fenu sekretar Crvenog križa Alen Kajtaz.
Broj korisnika varira, ali potrebe ostaju
Broj korisnika javnih kuhinja tijekom godine nije uvijek isti. U Pučkoj kuhinji navode kako se službene evidencije mijenjaju, ali da to ne znači nužno i smanjenje stvarnih potreba.
– Broj non-stop oscilira u papirima, ali na terenu nema manje ljudi. Ljudi koji budu iz raznoraznih razloga “skinuti” većinom nastavljaju dolaziti. Postoje izuzeci koji nađu posao i sami se jave da im više nije potrebna pomoć – rekao je Zelenika.
Svakodnevno tako dolaze i ljudi koji nisu dio stalne evidencije, ali traže obrok jer ga sami ne mogu osigurati.
U Javnoj kuhinji Crvenog križa Mostar broj korisnika trenutno stagnira, što Kajtaz povezuje i s ljetnim razdobljem te sezonskim poslovima. Tijekom zimskih mjeseci broj korisnika, dodaje, povećava se za oko deset posto.
Među korisnicima su socijalno ugrožene obitelji bez primanja, starije osobe, obitelji s djecom i umirovljenici.
U Pučkoj kuhinji, prema riječima Zelenike, trenutno se hrani desetak maloljetne djece, a u posljednje vrijeme primijećen je i veći broj osoba povezanih s braniteljskom populacijom.
Grad Mostar najveći izvor financiranja
Obje kuhinje najveći dio sredstava za rad osiguravaju kroz javno financiranje, dok se dio troškova pokriva donacijama, projektima i javnim pozivima.
Pučku kuhinju financira Grad Mostar, koji je ujedno i njezin osnivač. Zelenika navodi kako gradska sredstva pokrivaju plaće radnika, režijske i materijalne troškove te dio hrane.
– Sve ostalo je snalaženje, praćenje javnih poziva, donacije dobrih ljudi i ustanova – kazao je Zelenika.
Važan izvor sredstava je i javni poziv Hercegovačko-neretvanske županije koji se provodi putem Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike, a namijenjen je pomoći javnim i pučkim kuhinjama.
Prema Zelenikinim riječima, sredstva dobivena kroz taj program čine oko deset posto vrijednosti proračuna Pučke kuhinje, ali su važna jer predstavljaju izvor na koji mogu računati ako ispune propisane uvjete.
Kod Javne kuhinje Crvenog križa Mostar Grad Mostar osigurava oko 75 posto ukupnog financiranja, dok se ostatak osigurava putem donacija, projekata i drugih aktivnosti Crvenog križa.
Kajtaz ističe kako su trenutna sredstva dovoljna za nabavu hrane, ali problem ostaje financiranje drugih troškova.
– Neophodno je osigurati sredstva za ostale troškove, odnosno režije, transportne troškove, sredstva za održavanje objekta, nabavu opreme te dostavno vozilo – kazao je Kajtaz.
Donacije pomažu u osiguravanju hrane
Pučka kuhinja Mostar dio potrebnih namirnica osigurava putem donacija. Među važnijim donatorima su Caritas i talijanske humanitarne organizacije koje su u BiH prisutne još od ratnog razdoblja.
Najčešće se doniraju osnovne namirnice poput ulja, riže i tjestenine.
Zelenika posebno ističe problem objekta u kojem je kuhinja smještena, kao i pitanje opreme. Uz pomoć Vlade Republike Hrvatske Pučka kuhinja trenutno radi na unutarnjem renoviranju i nabavi nove opreme.
Tijekom ove godine osigurana su i određena sredstva kroz javne pozive na federalnoj razini, a u planu su obnova fasade, novi otvori i dodatna nabava opreme.
Ne treba im samo hrana, već i razgovor
Mostarske javne kuhinje nastoje razvijati i druge oblike pomoći svojim korisnicima.
U Pučkoj kuhinji već je uvedena praksa dostave namirnica slabije pokretnim korisnicima koji imaju uvjete za kuhanje. Njima se otprilike svakih deset dana dostavljaju namirnice kako bi sami pripremili obroke.
U tijeku su i nastojanja da se nabavi oprema za svakodnevnu ili barem svaki drugi dan dostavu toplih obroka.
Zelenika navodi kako žele osigurati i prostor za dnevni boravak korisnika, gdje bi mogli boraviti i družiti se tijekom hladnih ili vrućih dana. Planiran je i prostor u kojem bi im, u suradnji s Centrom za socijalni rad, nekoliko sati dnevno bili dostupni psiholog, psihijatar ili socijalni radnik.
– Njima pored hrane fali razgovora – kazao je Zelenika.
Javna kuhinja Crvenog križa Mostar također priprema više projekata usmjerenih na modernizaciju rada i povećanje kapaciteta.
Kajtaz izdvaja projekt „Kuhinja 2.0“, usmjeren na modernizaciju i povećanje kapaciteta, „Hitni obrok 500“ za pripremu obroka u izvanrednim situacijama, „Solarnu kuhinju“, koja bi trebala povećati energetsku otpornost, te projekt „Obrok na vrata“, kojim bi se osigurala dostava obroka ranjivim kategorijama.
U planu su i projekti usmjereni na profesionalizaciju volonterskog rada te edukaciju kuhara i volontera kroz program „Škola humanitarne gastronomije“.
Cilj je socijalna banka hrane
Jedan od ambicioznijih planova je uspostava socijalne banke hrane i socijalnog marketa.
Prema Zelenikinim riječima, inicijativa je pokrenuta na prijedlog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića. Održani su sastanci i konferencija na kojoj su sudjelovali predstavnici centara za socijalni rad iz Hercegovine, distributeri i dobavljači hrane te humanitarne organizacije.
– Odaziv je bio vrlo dobar što se tiče sustava, ideja je prihvaćena i dobili smo podršku Agencije za sigurnost hrane BiH – rekao je Zelenika.
Ipak, za realizaciju projekta potrebno je uključivanje velikih proizvođača, trgovaca i distributera hrane.
Zelenika podsjeća kako u BiH postoji zakonski okvir za doniranje hrane, uključujući mogućnost povrata PDV-a, ali smatra da taj sustav još nije dovoljno zaživio u praksi.
Dok se traže dugoročna rješenja, javne kuhinje ostaju jedno od mjesta na kojima se svakodnevno rješava osnovna životna potreba – osiguravanje obroka ljudima koji ga sami ne mogu priuštiti.
Borak.tv
Leave a Reply