Dok Klub Bošnjaka tvrdi da je institucionalna neravnopravnost jedan od glavnih razloga za bojkot Gradskog vijeća Mostara, postavlja se logično pitanje: zašto ne pokrenu pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa ako su uistinu diskriminirani?
U javnosti se sve više nagađa kako se u pozadini krije borba za kontrolu u komunalnom sektoru, ali i predizborna kampanja kojom lokalna SDA želi zadobiti bolju startnu poziciju na sljedećim izborima.
Paradoks oko kadroviranja
Iako je popunjavanje upražnjenih rukovodećih pozicija jedan od uvjeta Kluba Bošnjaka za povratak u vijećničke klupe, primjer Agencije Stari Grad, o kojoj se posljednjih tjedana dosta piše, pokazuje određeni paradoks cijele situacije. Naime, Miralem Fajić je jedini ravnatelj institucija kojima rukovode Bošnjaci koji se pojavio na sjednici Vijeća, iako te institucije odgovaraju upravo Gradskom vijeću, a ne političkim strankama.
Marko Novak, vijećnik u Gradskom vijeću ispred HDZ-a BiH, ističe kako tu nema spornih elemenata. “Na zadnjoj sjednici Vijeća pojavio se Miralem Fajić, ravnatelj Agencije, koji je jasno i nedvosmisleno izjavio da je on još uvijek na poziciji te institucije. Ne vidim kako je išta prekršeno i kako je gradonačelnik napravio ikakav pogrešan potez”, kazao je Novak.
Optužbe o diskriminaciji
Nakon održane sjednice, iz Kluba Bošnjaka objavili su priopćenje u kojemu su, između ostalog, naveli kako su “prošla vremena kad su Bošnjaci nosili bijele trake”. Vijećnik HRS-a Slaven Bevanda ovakve izjave ocjenjuje besramnima i besmislenima, oštro odbacujući bilo kakve teorije o diskriminaciji u gradu na Neretvi.
“Ne postoji diskriminacija, pogotovo Bošnjaka, što se može jasno vidjeti po broju šefovskih pozicija, službi, načelnika odjela i rukovodećih ljudi po pojedinim službama”, naglašava Bevanda. S obzirom na to da je Mostar napravljen na principu “kontrolirane ravnoteže”, gdje su kvote ugrađene kao zaštitni mehanizam, teško je govoriti o sustavnoj neravnopravnosti.
Zanimljivo je i to da predstavnici Kluba Bošnjaka obustavu rada u Gradskom vijeću nazivaju patriotskim činom i legitimnom borbom za prava, dok gotovo identične blokade na višim razinama vlasti redovito opisuju kao udar na institucije i destabilizaciju sustava. “Netko svoje antidaytonsko ponašanje predstavlja kao nekakav bojkot u pogledu ostvarivanja svojih ciljeva. Mislim da je ovo uvod u predizbornu kampanju kojom lokalna SDA želi zadobiti bolju poziciju”, dodaje Bevanda.
Uloga takozvanih građanskih stranaka
U cijeloj priči simptomatično je i pozicioniranje takozvanih građanskih stranaka koje su se praktično svrstale uz SDA, dajući podršku narativu o blokadi rada Gradskog vijeća. Novak to objašnjava običnim manjkom hrabrosti. “U ovom su slučaju trebali jasno dati do znanja kako vuku grad Mostar naprijed i ne svrstavati se nigdje. Međutim, kad dođe do problema jasno je gdje se svrstaju, jer ne žele etiketu izdajica”, smatra Novak.
Sličnog je stava i Bevanda, koji ističe da se pojedinci fiktivno izjašnjavaju kao Ostali, dok u praksi provode isključivo politike SDA.
Koliko su kadrovska pitanja u gradskim službama i javnim poduzećima, kao i spor oko katastarskih rješenja, stvarni problem, a koliko razlog političkih blokada leži u kontroli komunalnog sektora, pokazat će vrijeme. Do tada ostaje otvoreno pitanje: zašto Bošnjaci nisu pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ako uistinu smatraju da su diskriminirani?
Borak.tv
Leave a Reply