„Isti, samo moderniji”: Analitičar prognozira što Srbiju čeka nakon izbora

Uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji, vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović ne očekuje veliki politički preokret. Smatra da bi Aleksandar Vučić mogao ostati ključna figura vlasti, premda sada cilja na premijersku dužnost.

Može li studentski pokret ozbiljno ugroziti Vučićevu vlast? Vidmarović je u razgovoru za HRT-ov „Studio 4” procijenio da će Srbiju nakon izbora vjerojatno dočekati „još jedan Aleksandar Vučić, u novom izdanju” – isti politički smjer, ali prilagođen novim okolnostima. Vučić je nakon ostavke na predsjedničku dužnost ušao u kampanju za parlamentarne izbore, s namjerom da postane premijer.

Vidmarović podsjeća da su Srbiju i ranije zahvaćali valovi prosvjeda koji nisu doveli do promjene vlasti. Ni veća izlaznost, smatra, sama po sebi ne mora biti dovoljna. Prema njegovoj analizi, Vučićev politički prostor obuhvaća birače različitih usmjerenja, a vlast dodatno učvršćuje socijalnim mjerama i nacionalističkim porukama.

Njegova procjena izbora i odnosa sa SAD-om

Govoreći o ranijim izborima, analitičar je rekao da su se događali incidenti na pojedinim biračkim mjestima, ali da, prema njegovoj ocjeni, nije potvrđena velika izborna prijevara. Očekuje se i pojačano promatranje izbora iz Europske unije. To su Vidmarovićeve procjene iznesene u razgovoru za HRT.

Odnose Beograda i Washingtona opisao je kao složenije nego što ih prikazuje predizborna retorika. Kao primjere suradnje naveo je američku donaciju za zbrinjavanje konvencionalnog oružja, partnerstvo Vojske Srbije i Nacionalne garde Ohija te školovanje srpskih časnika u SAD-u.

Vidmarović pozorno prati i izostanak javnih poruka američke administracije uoči izbora. Ipak, smatra da vanjski akteri ne mogu odrediti njihov ishod te da bi se, uz iznimno visoku izlaznost, situacija mogla promijeniti.

U razgovoru se osvrnuo i na napade dronovima na brodove u Crnom moru, nakon kojih je nestao i hrvatski državljanin. Upozorio je da nema pouzdanih informacija na temelju kojih bi se odgovornost mogla pripisati Rusiji, ali je ocijenio da napadi mogu biti dio šireg hibridnog pritiska na pomorske rute.