Nakon priopćenja Muftijstva mostarskog i fetve muftije Salema ef. Dedovića u vezi s izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru, oglasila se Gradska uprava Mostara.
Grad u svom odgovoru odbacuje pokušaje da se vjerskim aktima utječe na odluke inspekcijskih i pravosudnih tijela, ističući kako se pitanja zakonitosti, vlasništva i građevinske dokumentacije trebaju rješavati pred nadležnim institucijama.
Grad Mostar: Odluke donose institucije, a ne vjerski akti
Iz Grada poručuju kako Muftijstvo ima pravo iznositi svoje stavove, ali nema mandat govoriti u ime svih građana Mostara.
„Pitanja o pravnoj i građevinskoj dokumentaciji, kao i pojedinim upravnim aktima, ne rješavaju se medijskim priopćenjima i upornim ponavljanjem tvrdnji bez pravnog i činjeničnog pokrića“, navodi se u priopćenju.
Dodaju kako institucije svoja postupanja trebaju temeljiti na zakonima, službenoj dokumentaciji i činjenicama, a ne na pritiscima ili vjerskim tumačenjima.
„Kazalište neće biti srušeno“
Grad Mostar odbacuje i pitanje zbog čega HNK Mostar nije srušen, navodeći kako je gradnja zaštićena pravomoćnim odobrenjem za građenje.
„Kazalište nije srušeno zato što su oni koji su ga željeli srušiti bili zaustavljeni u svojim nezakonitim i nenadležnim aktivnostima“, navodi Grad.
Ističu kako je Grad Mostar vlasnik predmetne parcele te suvlasnik javne ustanove kulture HNK Mostar.
U priopćenju se pritom postavlja i pitanje je li problem zapravo u prefiksu „hrvatsko“.
„Bi li zgrada bila problem da je gradi Gradsko pozorište Mostar?“, pitaju iz Grada.
Grad od 2021. sudjeluje u radu HNK Mostar
Podsjećaju kako je Gradsko vijeće Grada Mostara 11. svibnja 2021. godine prihvatilo 50 posto osnivačkih prava nad HNK Mostar, zajedno s pravima i obvezama koje iz toga proizlaze.
Grad od tada financira ustanovu, imenuje članove Upravnog vijeća, daje suglasnost na imenovanje ravnatelja te razmatra i usvaja godišnja izvješća u kojima se navode gradnja i ulaganja u zgradu.
„Zakonska je obveza Grada štititi vlastite javne ustanove, njihove interese i imovinu jer su to ujedno i interesi i imovina Grada Mostara“, navodi se.
Pitanje odluke Safeta Oručevića iz 1997. godine
Grad se u priopćenju osvrnuo i na odluku koju je 10. siječnja 1997. godine donio tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Mostar Safet Oručević, a kojom je Odboru Islamske zajednice na upravljanje i korištenje dodijeljeno 205 nekretnina.
Iz Grada pitaju je li Oručević u tom trenutku bio nadležan za donošenje takve odluke, s obzirom na to da je šest mjeseci ranije imenovan za dogradonačelnika Grada Mostara.
Posebno ističu kako se na popisu tih 205 nekretnina ne nalazi građevinska čestica na kojoj se danas gradi HNK Mostar, kao ni katastarska čestica ili lokalitet pod nazivom „Lakišića harem“.
Grad odbacuje tvrdnje o kontinuitetu vlasništva
Na tvrdnje Muftijstva o „kontinuitetu vlasništva“, Grad odgovara kako Islamska zajednica, prema njihovim navodima, nikada u katastru i gruntovnici nije bila upisana kao posjednik, korisnik ili vlasnik građevinske čestice na kojoj se gradi HNK Mostar.
„Javnosti nikada nije predočena vakufnama za predmetnu česticu niti bilo koji drugi službeni dokument u kojem se navodi da je Islamska zajednica ikada bila vlasnik predmetnog prostora“, navodi se u priopćenju.
Grad stoga postavlja pitanje na što se konkretno odnosi navodni „kontinuitet vlasništva“.
Na kraju, iz Grada Mostara poručuju kako neće dopustiti da se institucijama, javnim poduzećima, imovinom i razvojnim projektima upravlja pritiscima, nedokazanim tvrdnjama ili vjerskim tumačenjima koja se pokušavaju nametnuti kao obvezujuća.
„O zakonitosti dokumentacije i pravu vlasništva trebaju odlučivati nadležna tijela na temelju zakona, procedura, činjenica i dokumenata“, zaključuju iz Grada Mostara.
Borak.tv
Leave a Reply