Posljednjih dana ponovno se otvorilo pitanje govora mržnje na društvenim mrežama.
Slučaj iz Viteza, u kojem je zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje uhićena jedna osoba, ponovno je pokrenuo rasprave o granicama slobode govora i odgovornosti za napisanu riječ.
Komentari puni uvreda, prijetnji i poziva na nasilje na društvenim mrežama postali su gotovo svakodnevna pojava.
Uvrede i prijetnje koje prelaze granicu
Nedavni događaj u Vitezu, kada je zbog prijeteće poruke upućene Hrvatima Središnje Bosne uhićena jedna osoba, ponovno je pokazao koliko su osjetljive teme nacionalne i međunacionalne netrpeljivosti.
Umjesto jasne osude, slučaj je dijelom naišao i na odobravanje na društvenim mrežama, što je dodatno otvorilo pitanje kakva se poruka šalje kada govor mržnje postane prihvatljiv dio javnog prostora.
Središnja Bosna područje je u kojem su međunacionalni odnosi još uvijek osjetljivi, zbog čega ovakve poruke i prijetnje imaju posebnu težinu.
Ovo nije prvi slučaj govora mržnje
Prije dvije godine zbog govora mržnje prema ubijenoj viteškoj djeci osuđen je Samir Nukić na uvjetnu kaznu od tri mjeseca, uz rok kušnje od tri godine.
U javnosti se nakon toga ponovno otvorilo pitanje jesu li ovakve kazne dovoljno stroge kako bi odvratile potencijalne počinitelje ili ostavljaju dojam da se govor mržnje ne kažnjava dovoljno ozbiljno.
Anonimnost na internetu daje osjećaj nekažnjivosti
Psiholozi upozoravaju kako anonimnost na društvenim mrežama, ali i nedostatak izravnog kontakta među ljudima, često stvaraju osjećaj da se može napisati gotovo sve bez posljedica.
Ipak, iza svake uvrede, prijetnje ili poruke mržnje nalazi se stvarna osoba koja takav napad može doživjeti kao ozbiljan oblik nasilja.
Sloboda govora nije isto što i govor mržnje
U vremenu kada gotovo svatko ima mogućnost javno iznijeti svoje mišljenje, pitanje granice između slobode izražavanja i govora mržnje postaje sve važnije.
Iako mnogi smatraju da je ta granica tanka, razlika je jasna – sloboda govora omogućuje raspravu i različita mišljenja, dok govor mržnje potiče netrpeljivost, diskriminaciju i nasilje.
Društvene mreže mogu biti prostor razmjene stavova, ali odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ ostaje na svakom pojedincu.
Borak.tv
Leave a Reply