Blagdan Male Gospe slavi se 8. rujna, a posvećen je rođenju Blažene Djevice Marije.
Naziv „Mala Gospa“ koristi se kako bi se razlikovao od Velike Gospe, blagdana Marijina uznesenja na nebo koji se obilježava 15. kolovoza.
Kako ističe magistar teologije Hrvoje Šijak, Malu Gospu ne treba brkati s dogmom i blagdanom Bezgrešnog začeća.
„Ne treba brkati Malu Gospu s dogmom i blagdanom Bezgrešnog začeća jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna slavimo rođenje Marije“, piše Šijak.
Drugim riječima, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutak Marijina začeća, Mala Gospa na njezino rođenje, dok Velika Gospa označava kraj njezina zemaljskog života i uznesenje na nebo.
Priča o Marijinu rođenju
Prema Šijakovim riječima, Crkva, iako posebno ističe Bezgrešno začeće i Uznesenje, želi proslaviti i Marijino rođenje.
Marijino rođenje od najranijih vremena shvaća se kao trenutak stvaranja novog Zavjeta ili Kovčega Saveza. Drugim riječima, Marija se u kršćanskoj tradiciji promatra kao ona kroz koju Bog priprema novo prebivalište među ljudima.
Prva slavlja Marijina rođendana počinju se pojavljivati oko 6. stoljeća. Iz tog razdoblja potječe i himan koji u 12 strofa sažima sadržaj tzv. „Jakovljeva protoevanđelja“, apokrifnog spisa koji je snažno utjecao na predaju o Marijinu rođenju i djetinjstvu.
Joakim i Ana dugo su čekali dijete
Prema „Protoevanđelju Jakovljevu“, Marijini roditelji Joakim i Ana dugo nisu mogli imati djece. Nakon što je Ana, unatoč tome što se smatrala nerotkinjom, rodila Mariju, odlučila ju je posvetiti Bogu.
Prema toj predaji, Marija je već s tri godine otišla u Hram, gdje je živjela i odrastala do svoje dvanaeste godine. Tekst donosi brojne detalje o njezinu djetinjstvu, no riječ je o apokrifnom djelu pa se njegovi navodi ne mogu promatrati kao povijesno potvrđene činjenice.
Ipak, predaja sadržana u tom tekstu tijekom stoljeća snažno je utjecala na kršćansku pobožnost i način na koji se govori o Marijinu djetinjstvu.
Kako je nastao blagdan Male Gospe?
Iako marijanska slavlja nisu bila uobičajena u prvim stoljećima kršćanstva, štovanje Marijina rođenja postupno se širilo.
Prvo euharistijsko slavlje posvećeno Marijinu rođenju vjerojatno je održano u 7. stoljeću u Jeruzalemu, u bazilici koja je prema predaji izgrađena na mjestu Marijine rodne kuće.
Nije u potpunosti razjašnjeno zašto je upravo 8. rujna odabran kao datum blagdana. Zanimljivo je, međutim, da se taj datum u liturgijskom kalendaru vremenski povezuje s Marijinim začećem koje se slavi devet mjeseci kasnije, 8. prosinca.
Marija kao „novi Hram“
U kršćanskoj tradiciji Marijino rođenje ima duboko simbolično značenje. Ono se od početka promatra kao trenutak u kojem Bog priprema „novi Hram“ i novo prebivalište među ljudima.
Zbog toga Mala Gospa nije samo spomendan Marijina rođenja, nego i blagdan koji u kršćanskoj tradiciji nosi snažnu poruku o početku događaja koji će imati posebno mjesto u povijesti spasenja.
Borak.tv
Leave a Reply