Ministar pravde BiH Davor Bunoza smatra da poruke hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana o izbornoj reformi i ravnopravnosti Hrvata imaju uporište u odlukama Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Poručuje kako je nakon izbora nužan ozbiljan politički dijalog o izmjenama Izbornog zakona.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza stao je u obranu izjava hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana o položaju Hrvata i potrebi izmjena Izbornog zakona BiH.
U intervjuu za Večernji list, Bunoza je kazao kako ne vidi razlog zbog kojeg su Grlić Radmanove poruke izazvale kritike, ističući da pitanje izborne reforme treba promatrati kroz odluke domaćih i međunarodnih sudova.
“Doista ne znam zbog čega su poruke ministra Grlića Radmana izazvale određene reakcije, pogotovo jer navodi ministra imaju uporište i u stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH kada govorimo o izbornoj reformi u BiH”, rekao je Bunoza.
Bunoza: Konstitutivnost je temeljno načelo BiH
Ministar pravde BiH naglašava kako je Ustavni sud BiH u svojim odlukama konstitutivnost naroda označavao jednim od temeljnih načela ustavnog poretka zemlje.
Prema njegovu tumačenju, problem nastaje kada jedan od konstitutivnih naroda nije u mogućnosti ravnopravno sudjelovati u donošenju političkih odluka.
“Svaki prijedlog izborne reforme u cilju zaštite temeljnih načela BiH, uz osiguranje prava svima na kandidaturu, nije protivno stavovima Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH. Međutim, oni kojima odgovara trenutačna situacija osporavat će svaki konstruktivan prijedlog Izbornog zakona a da pri tome neće ponuditi nijedan prijedlog”, kazao je.
Govoreći o mogućim rješenjima, Bunoza je istaknuo kako, prema njegovu čitanju odluka Europskog suda za ljudska prava, postojanje više izbornih jedinica, pa i asimetričnih, samo po sebi nije protivno europskim standardima.
„Tjerali su lisicu, a istjerali King Konga“
Posebno se osvrnuo na odnos građanskog načela „jedan čovjek – jedan glas“ i ustavne zaštite konstitutivnih naroda.
Bunoza smatra kako u BiH već postoje institucije u kojima se izražava građansko načelo, poput općinskih vijeća, županijskih skupština i zastupničkih domova, dok domovi naroda i Predsjedništvo BiH imaju drukčiju ustavnu ulogu.
Govoreći o sudskim postupcima kojima se pokušavalo utjecati na uređenje izbornog sustava, poslužio se slikovitom usporedbom.
“Na kraju je ispalo da su ‘tjerali lisicu, a istjerali King Konga’, jer za one koji negiraju načelo konstitutivnosti naroda nisu više problem samo stavovi Ustavnog suda BiH iz odluke U 23/14 (Ljubić) nego sada i posljednji stavovi Europskog suda za ljudska prava”, rekao je Bunoza za Večernji list.
Prema njegovu stajalištu, rješenje diskriminacije treba tražiti tako da se svima omogući kandidatura na svim razinama vlasti, bez ukidanja ustavnog načela ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Odluka „Ljubić“ i izbor izaslanika
Bunoza se osvrnuo i na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, posebno u kontekstu izbora izaslanika u Dom naroda.
Tvrdi kako se stvorila pogrešna slika da je intervencijama visokog predstavnika tijekom izborne noći 2022. godine ta odluka u cijelosti provedena.
“Međutim, i u posljednjem izvješću Ustavnog suda BiH iz 2026. godine jasno je navedeno da odluka ‘Ljubić’ još uvijek nije provedena”, kazao je.
Govorio je i o odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Zlatan Begić protiv BiH“, navodeći kako je Sud, prema njegovu tumačenju, odbacio argumentaciju kojom se pokušavalo ustavnu strukturu BiH promatrati isključivo kroz načelo „jedan čovjek – jedan glas“.
„Dijalog o izbornoj reformi je nužan“
Bunoza smatra da se nakon izbora politički fokus mora vratiti na europski put Bosne i Hercegovine, čiji bi sastavni dio trebala biti i reforma izbornog zakonodavstva.
“Dijalog o izbornoj reformi je nužan, a sve više međunarodnih izvješća upućuje na potrebu izborne reforme u skladu s odlukama sudova koje sam naveo”, rekao je.
Dodao je kako očekuje ozbiljan dijalog o modelu u kojem, prema njegovim riječima, neće biti diskriminiran nijedan pojedinac niti konstitutivni narod.
Borak.tv
Leave a Reply