Svjetska populacija i dalje raste, ali iza sve većeg broja stanovnika krije se ozbiljan demografski problem. Ljudi žive dulje, smrtnost djece je znatno smanjena, no istodobno se u sve većem broju država rađa premalo djece za prirodnu obnovu stanovništva.
Prema projekcijama Ujedinjenih naroda (UN), broj stanovnika u svijetu porast će s 8,2 milijarde u 2024. na približno 10,3 milijarde sredinom 2080-ih. Nakon toga očekuje se postupni pad, pa bi do 2100. godine na Zemlji moglo živjeti oko 10,2 milijarde ljudi.
Ljudi žive dulje, ali se rađa sve manje djece
Očekivani životni vijek u svijetu 2024. godine iznosio je 73,3 godine, što je 8,4 godine više nego 1995. Napredak medicine i zdravstvene skrbi omogućio je ljudima dulji život, zbog čega istodobno živi sve više generacija.
S druge strane, globalna stopa fertiliteta pala je s 3,31 djeteta po ženi 1990. na približno 2,25 u 2024. godini. U više od polovice država i područja već je ispod 2,1 djeteta, koliko je približno potrebno za prirodnu obnovu stanovništva.
Posebno niska rodnost bilježi se u Južnoj Koreji, Italiji, Španjolskoj, Japanu i Kini. U Južnoj Koreji stopa fertiliteta iznosi svega 0,75 djeteta po ženi, a u Italiji oko 1,21.
Visoki troškovi života odgađaju roditeljstvo
Među glavnim razlozima pada nataliteta su visoke cijene stanovanja, nesigurnost zaposlenja, dulje obrazovanje i sve veći troškovi podizanja djece.
Mladi sve kasnije dobivaju prvo dijete, a dio njih u potpunosti odustaje od roditeljstva. OECD kao važne čimbenike navodi i poteškoće u usklađivanju poslovnog i obiteljskog života te promjene društvenih stavova prema osnivanju obitelji.
Migracije ne mogu riješiti globalni problem
Brojne razvijene države nedostatak radne snage pokušavaju nadoknaditi useljavanjem. Prema podacima UN-a, oko 304 milijuna ljudi u 2024. živjelo je izvan države u kojoj su rođeni, gotovo dvostruko više nego 1990. godine.
Doseljenici pomažu u popunjavanju radnih mjesta i održavanju mirovinskih i zdravstvenih sustava, ali migracije ne povećavaju ukupnu svjetsku populaciju, nego samo premještaju stanovništvo iz jedne države u drugu.
BiH među državama kojima prijeti velik gubitak stanovništva
Demografsko starenje u budućnosti će dodatno opteretiti gospodarstva jer će sve manji broj zaposlenih morati financirati rastući broj umirovljenika.
Stručnjaci ističu kako za poticanje rađanja nisu dovoljne samo novčane naknade, nego su potrebni dostupniji vrtići, sigurnija radna mjesta, pristupačnije stanovanje i bolji uvjeti za obitelji.
Posebno zabrinjavajuće projekcije odnose se na Bosnu i Hercegovinu. UN je svrstava među države koje bi do 2054. godine mogle zabilježiti jedan od najvećih relativnih padova broja stanovnika u svijetu.
Istodobno, do kraja 2070-ih broj osoba starijih od 65 godina u svijetu mogao bi prvi put nadmašiti broj djece mlađe od 18 godina.
Iako svjetska populacija još raste, sve je jasnije da će jedan od najvećih izazova ovog stoljeća biti kako održati gospodarstvo i društvene sustave u svijetu s manje djece i radnika, a sve više starijih stanovnika.
Borak.tv
Leave a Reply