U večerašnjem Dnevniku RTV Herceg-Bosne gostovao je profesor dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za hibridno i informacijsko ratovanje sa Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” iz Zagreba.
U razgovoru s kolegom Goranom Kutlom, profesor Akrap detaljno je analizirao aktualnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku, stanje na globalnom tržištu nafte te moguće refleksije krize na stabilnost i euroatlantski put Bosne i Hercegovine.
Ograničavanje iranskog režima i izlazne strategije
Sjedinjene Američke Države i Izrael imaju izlazne strategije za bliskoistočnu krizu koje, iako nisu u potpunosti identične, dijele ključne ciljeve, naglasio je Akrap. Međunarodna zajednica ima jasan stav da Iran, s obzirom na agresivnost i totalitarni karakter tamošnjeg režima, ne smije posjedovati nuklearno naoružanje. Također, Teheranu se ne smije dopustiti isključiva kontrola i zloupotreba Hormuškog tjesnaca.
Profesor je pojasnio da se rješenje ne traži nužno u potpunoj promjeni režima, već u promjeni ključnih donositelja odluka i sigurnosne politike.
“Da politički protivnici imaju pravo na različito mišljenje, a ne da ih, zbog toga jer se ne slažu s vama, hapsite, maltretirate, ubijate i vješate te ostavljate kao upozorenje drugom stanovništvu”, kazao je Akrap, podsjetivši da je iranski režim dosad brutalno ubio oko 30.000 vlastitih državljana. Ipak, rješenje se nazire kroz unutarnje podjele u Iranu, gdje dio struktura uz posredništvo zemalja poput Pakistana teži postizanju sporazuma sa Zapadom i zaljevskim državama.
Energenti kao oružje i interesi arapskih zemalja
Osvrćući se na globalno tržište, stručnjak je pojasnio kako trenutni pad cijena nafte ne odgovara ni Iranu ni Rusiji. Niže cijene energenata smanjuju pritisak zapadnog stanovništva na njihove vlade, dok Rusija i Iran priželjkuju visoke cijene kako bi primorali Europu na ustupke, a pritom financirali svoje vojne ciljeve, uključujući i smanjenje ukrajinskih obrambenih napora.
Nadalje, Akrap je odbacio teze da Izrael vrši pritisak na SAD za napad na Iran. Naprotiv, pacifikaciju Irana najviše traže ključni američki saveznici u zaljevu, predvođeni Saudijskom Arabijom. Svjesne da će izvori fosilnih goriva u idućih pola stoljeća presušiti, arapske države okreću se mirnodopskom razvoju za koji im je potrebna dugoročna stabilnost. U tom kontekstu formira se svojevrsni “trijumvirat” Saudijske Arabije, Turske i Pakistana, koji bi trebao upravljati stabilizacijskim procesima. Važan faktor je i Kina, čiji je primarni interes nesmetana trgovina i otvoren Hormuški tjesnac, neovisno o tome tko vlada u Teheranu.
Refleksije na regiju i euroatlantski put BiH
Govoreći o vezama pojedinih krugova iz Bosne i Hercegovine s iranskim režimom, Akrap je upozorio na širi sigurnosni problem. Dio javnosti u BiH i Europi koji se protivi rješavanju iranskog pitanja često je usko vezan uz prorusku politiku i pruža podršku Hamasu.
Akrap je pritom jasno razgraničio prirodu bliskoistočnog sukoba, istaknuvši kako se tu ne radi o ratu Izraela i Palestinaca, već o sukobu Izraela i terorističke organizacije Hamas, u kojem Izrael uživa podršku brojnih arapskih država.
“Ono što se događa na Bliskom istoku, a što dio stanovnika Bosne i Hercegovine podržava zbog svojih političkih stavova, sasvim sigurno ne djeluje pozitivno ni obećavajuće za razvoj sposobnosti BiH za ulazak u euroatlantske integracije”, upozorio je zagrebački profesor.
Na kraju je poslao jasnu poruku o budućnosti regije, naglasivši da Bosna i Hercegovina mora i treba ići prema euroatlantskim integracijama, prvenstveno NATO savezu.
Taj put, zaključio je Akrap, nije nužan samo zbog sadašnje generacije, već primarno zbog djece koja u njoj odrastaju, kako bi im se osigurala sigurna i stabilna država s pravim uvjetima za razvoj.
Borak.tv
Leave a Reply