Dok se svijet sve više oslanja na umjetnu inteligenciju, u pozadini se odvija nova vrsta digitalnog sukoba. Hakerske skupine koriste napredne AI sustave za špijunažu, krađu podataka i automatizaciju kibernetičkih napada, dok sigurnosni stručnjaci pokušavaju istom tehnologijom zaštititi ključnu infrastrukturu.
Umjetna inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova, obradu fotografija ili svakodnevnu komunikaciju. Postaje sve važniji čimbenik u globalnoj sigurnosti, a njezina sposobnost da samostalno izvršava složene zadatke otvara potpuno novo poglavlje kibernetičkog ratovanja.
Prema izvješćima međunarodnih medija i tehnoloških kompanija, napadi koji su donedavno zahtijevali koordinirani rad većeg broja stručnjaka danas se mogu djelomično automatizirati uz pomoć umjetne inteligencije.
Hakeri sve češće koriste AI
Američka tehnološka kompanija Anthropic u svojem je sigurnosnom izvješću iz rujna 2026. upozorila na sve naprednije načine zlouporabe umjetne inteligencije.
Istražitelji su dokumentirali slučajeve u kojima su napadači koristili AI za pronalaženje sigurnosnih propusta, prikupljanje informacija o metama, razvoj napadačkih alata i krađu podataka.
Posebno zabrinjava mogućnost da AI sustavi izvršavaju velik dio operacija bez stalnog ljudskog nadzora, čime napadi postaju brži i teži za pravodobno otkrivanje.
Umjetna inteligencija korištena i za međunarodnu špijunažu
Reuters je 11. studenoga izvijestio o slučaju u kojem je hakerska skupina, prema nalazima sigurnosnih istraživača, koristila autonomne AI agente za krađu više od 2.000 dokumenata povezanih s nacionalnom sigurnošću Tadžikistana.
Istraživači su skupinu povezali s Kazahstanom, ali ta povezanost nije službeno potvrđena.
AI sustav navodno je pomagao u planiranju i izvođenju napada, pisanju programa te organizaciji ukradenih dokumenata.
Ovaj slučaj pokazuje kako umjetna inteligencija može postati moćan alat za digitalnu špijunažu i ugrožavanje državnih institucija.
Na udaru mogu biti i svakodnevne usluge
Kibernetički napadi više nisu ograničeni samo na banke, državne institucije i velike tehnološke kompanije.
U europskim medijima posljednjih su tjedana zabilježeni izvještaji o napadima na rashladne sustave trgovina i drugu infrastrukturu čiji rad ovisi o digitalnom upravljanju.
Takvi incidenti upozoravaju na mogućnost ozbiljnih posljedica za opskrbu hranom, zdravstvo i druge svakodnevne usluge.
Ipak, važno je naglasiti da nije dokazano kako je umjetna inteligencija korištena u svim spomenutim napadima.
Europa pred velikim sigurnosnim izazovom
Uz razvoj novih AI sustava raste i potreba za snažnijom digitalnom zaštitom.
Europske države suočavaju se s izazovom ulaganja u podatkovne centre, računalnu infrastrukturu i stručnjake za kibernetičku sigurnost.
Istodobno se otvaraju pitanja potrošnje električne energije, zaštite okoliša i sve veće ovisnosti o tehnološkim sustavima.
Umjetna inteligencija tako postaje tehnologija s dvije strane: može pomoći u otkrivanju i sprječavanju napada, ali i omogućiti napadačima brže i sofisticiranije djelovanje.
Što to znači za građane?
Iako se najveći dio ovih sukoba odvija daleko od očiju javnosti, njihove posljedice mogu osjetiti i obični građani.
Krađa osobnih podataka, prijevare putem interneta, lažne poruke i mogući prekidi digitalnih usluga samo su neki od rizika.
Stručnjaci zato upozoravaju na važnost snažnih lozinki, višefaktorske autentifikacije, redovitog ažuriranja uređaja i opreza prilikom otvaranja nepoznatih poveznica.
Jedno je sve jasnije: umjetna inteligencija postaje važan dio globalnog sigurnosnog nadmetanja, a borba između napadača i onih koji štite digitalne sustave mogla bi obilje.
Borak.tv
Leave a Reply