Gdje je danas Ante Gotovina?

General Ante Gotovina jedno je od najprepoznatljivijih imena novije hrvatske povijesti.

Njegov povratak u Hrvatsku nakon oslobađajuće presude Haškog suda 2012. godine ostao je zapamćen kao jedan od najemotivnijih trenutaka nakon završetka Domovinskog rata.

„Nalaže se da se Ante Gotovina i Mladen Markač odmah puste na slobodu“, riječi su koje su tog studenoga odjeknule Hrvatskom, ali i među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Danas, godinama nakon oslobađajuće presude, Gotovina živi znatno mirnijim životom, daleko od političkih prepucavanja i svakodnevne javne pozornosti.

Život u rodnim Pakoštanima

Gotovina danas živi u svojim rodnim Pakoštanima, gdje ga mještani i dalje s ponosom dočekuju natpisom „Dobro došli u mjesto generala Gotovine“.

Za sebe često kaže kako je prije svega čovjek mora.

„Ja sam čovjek mora. Moji su bili ribari i težaci. Kao što vidite, s majčine strane bili su težaci, a s očeve ribari. Ja sam čovjek mora“, rekao je jednom prilikom.

Nakon završetka sudskog procesa posvetio se poduzetništvu, a danas se bavi ribarstvom.

„Bavim se ribarstvom i sretan sam što s ljudima s kojima radim na svoj način doprinosimo razvoju ribarske industrije“, istaknuo je.

U Haagu otkrio ljubav prema umjetnosti

Osim mora i ribarstva, Gotovina posebno mjesto u svom životu daje umjetnosti.

Tijekom boravka u Haagu počeo je slikati kako bi lakše podnio dane provedene u pritvoru. Ljubav prema slikarstvu zadržao je i nakon povratka u Hrvatsku.

Važan dio njegova života je i vjera. Godine 2023. rodnoj župnoj crkvi u Pakoštanima donirao je vitraje u ime bratovštine svetog Ante, čiji su članovi generacijama bili članovi njegove obitelji.

„Moj pradjed i moj djed bili su članovi bratovštine. Djed nije imao sinove, pa sam ja, kao najstariji unuk, nastavio tu tradiciju“, objasnio je Gotovina.

Teško djetinjstvo i vojni put

Život generala Gotovine nije bio jednostavan. Majku je izgubio kada je imao samo četiri godine, a Hrvatsku je napustio već sa 17 godina.

Najprije je radio kao mornar, a potom se pridružio Francuskoj legiji stranaca, gdje je stekao vojno iskustvo koje će kasnije imati važnu ulogu u njegovoj vojnoj karijeri.

Od 1991. godine aktivno sudjeluje u Domovinskom ratu, a postrojbe pod njegovim zapovjedništvom 5. kolovoza 1995. godine sudjelovale su u oslobađanju Knina tijekom Vojno-redarstvene operacije Oluja.

„Sloboda i sigurnost nisu došle besplatno“

Gotovina i danas ističe kako hrvatsku slobodu treba promatrati kroz žrtvu onih koji su za nju dali svoje živote.

„Ta sloboda i sigurnost koju danas imamo nisu došle besplatno. Za njih su mnogi dali svoje živote, a mnogi nevini stradali“, poručuje.

Više od tri desetljeća nakon Oluje smatra kako se društvo treba okrenuti budućnosti.

„Moramo se koncentrirati na ono što nam je važno u životu – kako napredovati, bilo kroz umjetnost, znanost, gospodarstvo ili bilo koje drugo područje“, rekao je.

Često se pritom prisjeća i riječi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana:

„Pobjednik koji ne zna praštati sije klice novih razdora.“

Ne zanima ga politika

Iako se godinama nagađalo o njegovom mogućem ulasku u politiku, Gotovina je po tom pitanju uvijek bio jasan.

„Politika me ne interesira, ali poštujem i cijenim ljude koji se njome bave.“

Posebno naglašava odgovornost društva prema obiteljima poginulih hrvatskih branitelja.

„Poginuli branitelji, njihove obitelji i njihova djeca ono su što nosimo na duši. Moramo se brinuti o njima jer su životi mladih ljudi ugrađeni u temelje hrvatske državnosti“, poručuje.

Od ratnog zapovjednika do života uz more

Gotovina je tijekom života bio u braku dva puta i ima troje djece. Sa suprugom Dunjom, nekadašnjom šeficom kabineta ministra obrane Gojka Šuška, u braku je više od tri desetljeća.

Njegov životni put prošao je od mornara i pripadnika Francuske legije stranaca, preko ratnog zapovjednika i haškog optuženika do oslobođenog generala, poduzetnika i čovjeka koji danas živi povučenijim životom u Pakoštanima.

Ime Ante Gotovine tako je ostalo trajno povezano s Domovinskim ratom i hrvatskom poviješću, dok danas svoj život uglavnom drži podalje od politike i javnih prepucavanja.