Kršćani koji koriste gregorijanski kalendar danas obilježavaju blagdan Sveta tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje ili Vodokršće, kojim se slavi dolazak trojice mudraca – Gašpara, Melkiora i Baltazara – u Betlehem, gdje su se poklonili novorođenom Isusu Kristu.
Prema Evanđelju po Mateju, mudraci su Isusa pronašli slijedeći betlehemsku zvijezdu te mu prinijeli darove: zlato, tamjan i smirnu. Ti darovi imaju snažnu simboliku – zlato označava kraljevsku vlast, tamjan božanstvo, a smirna Isusovu ljudsku narav i smrtnost.
Mudraci se u kršćanskoj tradiciji tumače kao predstavnici nežidovskog, odnosno poganskog svijeta, pozvanog prepoznati i prihvatiti Krista, čime Bog objavljuje spasenje svim narodima.
Tim povodom fra Ivan Landeka, meštar novaka iz Franjevačkog samostana na Humcu, pojasnio je teološko značenje blagdana.
– Kao što pastiri predstavljaju dio izabranog Božjeg naroda koji je u Isusu prepoznao Sina Božjega i Spasitelja svijeta, tako su trojica kraljeva predstavnici svih ostalih, poganskih naroda koji će u Isusu prepoznati Mesiju i povjerovati u njega. Pastiri simboliziraju jednostavne i neuke ljude, dok mudraci s Istoka predstavljaju učene i obrazovane koji su također povjerovali u Krista – kazao je fra Ivan Landeka.
Prema njegovim riječima, evanđeoski izvještaj navodi kako je mudrace prema Betlehemu povela neobična zvijezda. U tadašnjem shvaćanju vjerovalo se da svaki čovjek ima svoju životnu zvijezdu, zbog čega su astrolozi pojavu nebeskih znakova povezivali s rođenjem velikih osoba.
– Takvo tumačenje bilo je prisutno i u židovskoj tradiciji, prema kojoj su astrolozi još ranije naviještali Abrahamovo rođenje, kao i rođenje drugih velikih povijesnih ličnosti- pojasnio je Landeka.
Dodao je kako se u crkvenoj starini betlehemska zvijezda smatrala čudesnom pojavom, dok su kasniji tumači nastojali pronaći njezino prirodno objašnjenje.
– Jedan njemački astronom i matematičar iz 17. stoljeća izračunao je da je u vrijeme Kristova rođenja došlo do posebnog položaja planeta Jupitera, Saturna i Marsa, što je moglo ostaviti dojam iznimno sjajne zvijezde. Drugi pak smatraju da se nije radilo o prirodnoj pojavi, nego o Božjem prosvjetljenju mudraca, kako je tumačio i sveti Ivan Zlatousti – naveo je fra Ivan Landeka.
Naglasio je kako za vjernike nije presudno o kakvoj se pojavi točno radilo, već poruka koju betlehemska zvijezda nosi.
– Svatko od nas pozvan je svojim životom biti zvijezda koja će drugima pokazivati put do Isusa. No, da bismo to mogli, i sami se moramo dati rasvijetliti Božjim svjetlom – istaknuo je.
Govoreći o značenju Bogojavljenja, kazao je kako se pohodom i darovima kraljeva Isus objavio cijelome svijetu kao Spasitelj svih naroda, a ne samo izabranog starozavjetnog naroda, zbog čega se ovaj blagdan i naziva Bogojavljenje.
Blagdan Sveta tri kralja u crkvenoj tradiciji povezuje se i s Isusovim krštenjem te se ističe kao događaj Kristova očitovanja svijetu, uključujući i poganske narode. U mnogim krajevima na ovaj se dan tradicionalno blagoslivljaju voda i sol, kao i kuće i obitelji.
Blagoslovljena voda, u spomen na Isusovo krštenje u rijeci Jordanu, simbolizira očišćenje, dok sol naglašava zaštitu i postojanost. Vjernici blagoslovljenu vodu i sol nose u svoje domove te ih koriste za blagoslov obitelji, kuća, stoke i polja.
Božićno vrijeme u crkvenom kalendaru završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, kada se slavi blagdan Krštenja Gospodinova.
Objava Sveta tri kralja – blagdan objave Krista svijetu pojavila se prvi puta na Pogled.ba.