Dnevnica 150 KM, ali radnika nema: Ljubuški rani krumpir ponovno dokazao kvalitetu

Dnevnica 150 KM, ali radnika nema: Ljubuški rani krumpir ponovno dokazao kvalitetu

Privodi se kraju vađenje posljednjih količina ljubuškog ranog krumpira, nadaleko poznatog po iznimnoj kvaliteti koju duguje plodnoj crvenici i blagoj klimi. Glavnina proizvodnje ove poljoprivredne kulture odvija se u zapadnim selima Ljubuškog – Vojnićima, Šipovači i Veljacima – uz samu granicu s Republikom Hrvatskom.

Prolaskom kroz Vojniće tijekom svibnja pogled se zaustavlja na nepreglednim zelenim poljima, jer je gotovo svaka obradiva površina zasađena krumpirom. Nekada je poljoprivreda bila temelj života i razvoja ovoga kraja, dok danas proizvođači uglavnom nastoje održati proizvodnju iz godine u godinu.

„Niste u pravu, od poljoprivrede se uvijek preživljavalo, a od trgovine se živjelo i gradilo. Pogotovo kada su naši ljudi držali stolove na tržnicama uz more, tada se gradilo“, kaže Dubravko Buco Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje iz Ljubuškog.

Prosječna sezona i zadovoljavajući prinosi

Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Vukojević ističe kako je riječ o prosječnoj proizvodnoj godini.

„Može se reći da je ovo bila prosječna godina. Zasađeno je između 300 i 350 hektara mladog krumpira. Sadnja je kasnila zbog obilnih oborina tijekom veljače. U konačnici je izvađeno između 5.000 i 6.000 tona krumpira. Početna cijena plasteničkog krumpira, koji se na tržištu prodavao do 10. svibnja, iznosila je oko 2,50 KM po kilogramu.

Kasnije je cijena padala, no najveći dio uroda prodan je po cijeni između 0,80 i 1 KM po kilogramu. Kada proizvođači uspiju prodati krumpir za oko jednu marku, mogu ostvariti određenu zaradu i zadovoljni su. To im daje motiv da nastave proizvodnju i sljedeće godine“, objašnjava Vukojević.

Dnevnica 150 KM, ali nema tko raditi

Kao i proizvođači u susjednoj Vrgorskoj krajini, i ljubuški poljoprivrednici suočavaju se s kroničnim nedostatkom radne snage.

„Prije ćete doći na CT pregled nego pronaći nekoga tko će raditi desetak dana u polju“, kaže Vukojević.

Dodaje kako problem nije u visini dnevnice.

„Dnevnica iznosi 150 KM za osmosatni radni dan. Jednostavno, mlade ljude ovaj posao više ne zanima. Posla danas ima na svakom koraku i većina bira lakše ili sigurnije poslove. Ljudi koje još možete pronaći za sezonski rad uglavnom su stariji od 50 godina. Došla su neka druga vremena i to moramo prihvatiti“, ističe.

Hrvatsko tržište spas je za proizvođače

Među mlađim proizvođačima ističe se Mario Čuljak iz Veljaka, koji vodi poljoprivrednu ljekarnu, bavi se uzgojem krumpira te preko vlastite tvrtke izvozi proizvode u Hrvatsku.

„Ove godine posadio sam 5,5 tona sjemenskog krumpira, a prinosi su bili vrlo dobri. Na tisuću četvornih metara obično se dobije četiri do pet tona, dok je ove godine urod iznosio između pet i šest tona.

Moram reći da bez hrvatskog tržišta mnogi proizvođači ljubuškog ranog krumpira ne bi mogli opstati. Između 65 i 70 posto ukupne proizvodnje završi u Hrvatskoj. Siguran otkup i tržište znače mnogo proizvođačima. Nas sedam ili osam bavi se izvozom, a moja tvrtka posjeduje Global G.A.P. certifikat koji potvrđuje da su proizvodi uzgojeni odgovorno, sigurno i održivo“, kaže Čuljak.

Naglašava kako kvaliteta ostaje najveća prednost ljubuškog ranog krumpira.

„Bilo je pokušaja da se egipatski krumpir na hrvatskom tržištu prodaje kao ljubuški rani, ali to nije prošlo. Kvaliteta je na našoj strani. Ovdje se velik dio posla i dalje obavlja ručno, a ono što nikne u našoj crvenici ima poseban okus“, poručuje.

Divovski krumpiri iz Šipovače privukli pažnju

Veliku pozornost na društvenim mrežama posljednjih su dana izazvale fotografije divovskih krumpira iz Šipovače, koje su prikupile više od tisuću reakcija.

Njihova vlasnica Jasna Grbavac već 30 godina uzgaja krumpir.

„Poljoprivredom se bavim tri desetljeća, a ove godine posadila sam sedam tona sjemenskog krumpira. Bila je to prosječna sezona. Najviše sadim sorte Arizona i Carrera. Krumpiri sa fotografije sorte su Arizona. Nisam ih vagala, ali procjenjujem da svaki teži između 1,3 i 1,5 kilograma.

U ovom poslu sudjeluje cijela obitelj. Kada nemate vlastitu obiteljsku radnu snagu, tada nastaju najveći problemi“, zaključila je Grbavac.

Borak.tv

Dnevnica 150 KM, ali radnika nema: Ljubuški rani krumpir ponovno dokazao kvalitetu

Glavni banner top pozicija 2
FIS veliki
Glavni banner top pozicija 5
Pozicija 7

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)