Bošnjaci možda ovaj put neće imati dovoljno glasova da izaberu Hrvatima člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iako političke stranke tvrde da je prerano govoriti o planovima za Opće izbore u listopadu, jasno je da je izborna utrka već počela.
Imena kandidata se već licitiraju, a borba za mjesta članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine već se čini neizvjesnom. Što nas čeka u novom izbornom ciklusu.
Iako su Opći izbori zakazani za listopad, pripreme za osvajanje vlasti započele su prošle godine. Utrka za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine privlači najviše pažnje, a očekuje se najviše kandidata u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. Trojka će, prema svemu sudeći, ponovno kandidirati Denisa Bećirovića, koji je potvrdio da se to od njega očekuje.
Neslužbeno, u utrku bi mogao ući i federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak, koji tvrdi da bi pobijedio ako bi se kandidirao. S druge strane, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Semir Efendić, već je najavio svoju kandidaturu, što je, prema političkim insajderima, poremetilo planove SDA. Iako se nagađa hoće li to biti Bakir ili Sebija Izetbegović, vrh stranke kaže da je još prerano o tome govoriti.
-Osobno mislim da je ovo preuranjeno. Koji je cilj ovih kandidata da se tako rano izbace? Svi ti baloni koji rano odlaze mogu puknuti. Nismo to ni razmatrali ovih dana, još nije vrijeme, rekao je Refik Lendo, potpredsjednik Stranke demokratske akcije.
Iz Republike Srpske potvrđena je kandidatura Nebojše Vukanovića, dok se SNSD još nije službeno izjasnio, iako se pretpostavlja da će kandidat biti aktualna članica Predsjedništva Željka Cvijanović. Kada je riječ o članu Predsjedništva BiH iz dosega hrvatskog naroda, službeno je poznata samo kandidatura Slavena Kovačevića iz Demokratske fronte. Ostale stranke još kalkuliraju. Unutar HDZ-a BiH spominju se imena Darijane Filipović i Borjane Krišto, dok koalicija Petorke najavljuje zajedničkog, nestranačkog kandidata. Analitičari predviđaju neizvjesnu borbu.
-Vjerujem da će veći broj kandidatura iz redova bošnjačkog naroda smanjiti šanse Slavena Kovačevića, koji neće moći računati na glasove Bošnjaka kao što je to mogao Željko Komšić. Već sada vidimo da postoji “gužva pred golom” za bošnjačkog člana Predsjedništva, tako da mislim da smo duboko zagazili u kampanju i da će se situacija još više zahuktati upravo oko kandidatura, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Službena predizborna kampanja još nije počela jer izbori nisu raspisani, ali zlouporaba javnog prostora u političke svrhe već je prisutna i predstavlja uvod u oštru predizbornu kampanju.
I dok stranke govore da je za kampanju prerano, jasno je da je ona već u tijeku. Licitiraju se imena, pripremaju se taktike, a predizborna atmosfera, kao i obično, najavljuje tešku i neizvjesnu kampanju.
Među njima se nameće i Pero Previšić, čija javna retorika posljednjih mjeseci otvara daleko više pitanja nego odgovora.
Previšić se istodobno obračunava i s HDZ-om BiH i s tzv. „Petorkom“ (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS), tvrdeći da je riječ o „istom zlu s dva različita pola“.
Takva teza, lišena svake ozbiljne političke argumentacije, ne nudi nikakvu alternativu niti rješenje, već ponajprije služi pokušaju relativizacije vlastite, odavno urušene političke relevantnosti.
U praksi, takav pristup redovito ide na ruku onima koji godinama profitiraju od političkih projekata u kojima se pojedinci formalno predstavljaju kao „hrvatski“ predstavnici, dok u stvarnosti služe interesima političkog Sarajeva i nastavku sustavnog preglasavanja Hrvata u BiH.
Posebno je indikativno da Previšićevi javni nastupi, iako bez sadržajnog programa, jasnih ciljeva ili političke težine, dobivaju značajan medijski prostor u krugu medija koji već godinama podržavaju Komšićev politički koncept i praksu preglasavanja Hrvata.
Tim medijima, očito, ne predstavlja prepreku ni činjenica da je Previšić, prema javno dostupnim sudskim presudama, bio osuđivan, niti to što je u svim dosadašnjim izbornim ciklusima u kojima je sudjelovao ostvarivao isključivo marginalne, politički porazne rezultate.
Jedina politička težina koju ovaj, marginalni političar ima, leži u tome da je član predsjedništva Hrvatsko Narodnog Sabora – HNS.
Unatoč tome, upravo se kroz takav medijski tretman od njega i sličnih aktera pokušava konstruirati slika „istaknutih političara“ i navodne „opozicije u Hrvata“, čime se dodatno zamagljuje stvarni politički problem i relativizira pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Izbori 2026. godine stoga neće biti samo političko nadmetanje stranaka i kandidata, nego i ogledalo uloge medija u tom procesu. Medija koji, umjesto da razotkrivaju političke manipulacije, sve češće sudjeluju u njihovu prikrivanju – promovirajući marginalne, opskurne, kompromitirane i izbornim porazima potvrđene aktere kao „relevantnu opoziciju“ čije se izjave nastoje prikazati kao politički važne.
U takvom okruženju biračima se ne nudi stvaran izbor, nego iluzija izbora, dok se političko preglasavanje Hrvata pokušava upakirati u privid pluralizma.
Hoće li 2026. godina biti još jedna potvrda uspjeha tog modela ili trenutak u kojem će birači i javnost odbiti i političke manipulatore i njihove medijske pokrovitelje, ključno je pitanje koje nadolazeći izbori stavljaju pred javnost.
Hercegovački portal
Objava Bošnjaci ovaj put neće imati dovoljno glasova da izaberu Hrvata pojavila se prvi puta na Hercegovački portal.
