Rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i virusa Zika u europskim zemljama sve je veći zbog činjenice da su njihovi prijenosnici – komarci sve nastanjeniji na Starom kontinentu. Od ove pojave nije izolirana ni Bosna i Hercegovina, u kojoj su već godinama unatrag primijećene vrste komaraca netipične za ovaj dio svijeta. Prema studiji objavljenoj u prestižnom časopisu “Nature Communications”, 45 vrsta komaraca uneseno je u nova područja, a 28 se uspješno nastanilo. To povećava rizik od širenja bolesti poput malarije, denga groznice i virusa Zika.
Kako se prenose i kako dolaze
Glavni uzrok širenja je međunarodna trgovina. Komarci ili njihove ličinke često se prenesu u vodi koja se skuplja u starim gumama, posudama s vodenim biljkama… Čak i mala količina vode dovoljna je da ličinke stvore novu koloniju tisućama kilometara dalje. Iako su ranije komarci uglavnom dolazili iz Afrike, danas većina novih vrsta potječe iz Azije. Zbog klimatskih promjena ove vrste sada mogu preživjeti i u umjerenijim područjima, uključujući Austriju. Trenutačno su u Austriji dvije strane vrste trajno prisutne: tigrasti komarac, poznat po crno-bijelim prugama, i japanski grmoliki komarac, koji se također uspješno prilagodio austrijskim klimatskim uvjetima. Tigrasti komarac prvi je put otkriven 2012. godine i danas se nastanio u Beču, Grazu i Linzu, razmnožavajući se u običnim posudama s vodom, poput kanti za kišnicu ili podmetača. U južnoj Europi već su zabilježeni slučajevi denga groznice koju prenose tigrasti komarci. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine najveći problem s bolestima koje prenose komarci imala je Francuska. Od 1. siječnja do sredine lipnja Francuska je zabilježila 1123 uvezena slučaja denga groznice, 728 uvezenih slučajeva čikungunje i četiri uvezena slučaja virusa Zika. Prošloga ljeta u Italiji je bilo nekoliko stotina zaraženih i 12 smrtnih slučajeva, dok su u Austriji dosad prijavljeni pojedinačni slučajevi, uglavnom povezani s putnicima.
Teško ih iskorijeniti
Znanstvenici upozoravaju, jednom kad se nova vrsta nastani, teško ju je potpuno iskorijeniti. Zato naglašavaju nadzor pri transportu robe i biljaka, kao i praćenje mogućih legla komaraca. U Austriji situaciju prati projekt Mosquito Alert, koji omogućava građanima da putem aplikacije prijave neuobičajene komarce. – Povećanim prijevozom roba diljem svijeta stiže i sve više komaraca s jednog kraja planeta na drugi – kazao je profesor sa Sveučilišta u Beču Franz Essl. U posljednjih 20 godina broj novih vrsta komaraca drastično je porastao, a 12 novih vrsta pojavilo se samo od 2000. godine. S obzirom na rastući međunarodni promet i klimatske promjene, broj unesenih vrsta vjerojatno će i dalje rasti. Nove vrste komaraca primijećene su i u BiH. Tijekom prošle sezone najviše tigrastih komaraca, koji su najčešći prijenosnici tropskih bolesti poput denga i čikungunja groznice, zabilježeno je uz rijeku Savu, ali su bili prisutni i u ostalim dijelovima BiH. Branimir Hakenberger Kutuzović s Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku još je prije dvije godine upozorio kako se na ovim podnebljima mogu očekivati sve vrste komaraca koji žive na Bliskom istoku i u nama bliskim zemljama, a nemamo ih još. To je, među ostalim, egipatski komarac, korejski komarac i japanski komarac. Naglasio je kako ima jako puno vrsta koje bi mogle doći i donijeti različite bolesti s kojima se naši liječnici još nisu susretali. Upozorio je i na mogućnost ponovne pojave malarije.
Powered by WPeMatico