Iako se smokva najčešće povezuje s toplim mediteranskim krajevima, njezin uzgoj sve je uspješniji i u kontinentalnim područjima. Zanimljiv primjer dolazi iz zagrebačkog naselja Remete, gdje Juroslav Dragun već dvadesetak godina uzgaja smokve koje redovito donose bogat urod, unatoč hladnijim zimama.
U svom voćnjaku ima deset grmova različitih sorti, a sadnice je nabavljao iz više hercegovačkih i dalmatinskih mjesta. Među njihovim podrijetlima su Lokvičići, Klobuk u Hercegovini, Starigrad Paklenica, Posedarje i Ravni kotari, kao i Imotski.
Posebno je zanimljivo to što stabla tijekom zimskih mjeseci ne zaštićuje od niskih temperatura. Unatoč hladnoći podno Medvednice, smokve mu dosad nisu izmrznule, a svake godine nagrađuju ga obiljem plodova.
Smokve rađaju i bez kemijskih tretmana
Dragunov nasad uzgaja se bez korištenja kemijskih preparata, a prema njegovim riječima, stabla su zdrava i ne pokazuju probleme s bolestima i štetnicima.
Berba je započela sredinom kolovoza, uoči blagdana Velike Gospe, a trebala bi potrajati sve do pojave prvih mrazova. Plodova ima toliko da vlasnik voćnjaka, kako sam kaže, ne zna kamo bi sa svim smokvama.
Iako su se smokve i ranije mogle pronaći u kontinentalnim dvorištima, njihovi su prinosi nekada bili znatno slabiji. Danas sve češće redovito rađaju, što otvara pitanje utjecaja klimatskih promjena i mogućnosti njihova šireg uzgoja izvan priobalja.
Ne mogu sve sorte uspijevati u kontinentalnim krajevima
O mogućnostima uzgoja smokava u kontinentalnoj Hrvatskoj govorila je i Martina Skendrović Babojelić, predstojnica Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta.
Kako je pojasnila, jedan od najvažnijih preduvjeta za uspješan uzgoj jest da mladice tijekom vegetacije dovoljno sazriju i razviju se u čvrsto drvo prije dolaska zime. Time se smanjuje opasnost od smrzavanja izbojaka.
Ipak, smokva ima i jednu važnu prednost – čak i kada dođe do oštećenja zbog niskih temperatura, može se relativno brzo obnoviti. Stručnjakinja ističe kako mogućnosti uzgoja ovise i o odabiru sorte jer nisu svi genotipovi jednako otporni na hladnoću.
Jednom posađena smokva može rađati desetljećima
Dragun smatra kako nema razloga da ljubitelji ovog voća odustanu od sadnje smokava u svojim vrtovima, čak ni ako žive daleko od mora.
Prema njegovim riječima, stabla mogu živjeti oko 70 godina, što znači da jedna sadnja može osigurati plodove tijekom većeg dijela ljudskog života.
Njegov primjer pokazuje da smokva ne mora ostati vezana isključivo uz mediteransko podneblje, pod uvjetom da se odabere odgovarajuća sorta i osiguraju uvjeti za njezin rast.
Borak.tv
Izvor: HRT
Leave a Reply