Jedan od prvih poteza Darijane Filipović nakon preuzimanja dužnosti hrvatske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine mogao bi biti pokretanje promjena u diplomatskoj mreži zemlje.
Kako je ranije najavila, planira predložiti razrješenje veleposlanika imenovanih na prijedlog Željka Komšića te imenovanje novih predstavnika iz hrvatske kvote.
Očekuje se da će Predsjedništvo BiH biti među prvim državnim institucijama koje će se konstituirati nakon što Središnje izborno povjerenstvo BiH potvrdi konačne izborne rezultate. Prema zakonskim rokovima, SIP BiH rezultate treba potvrditi najkasnije u roku od 30 dana od održavanja izbora.
Kako piše Hrvatski Medijski Servis (HMS), Filipović bi u tom razdoblju mogla započeti konzultacije o kandidatima za diplomatske dužnosti koje pripadaju hrvatskoj kvoti. Istodobno se najavljuju promjene među aktualnim veleposlanicima koje je predložio Komšić.
Pojedini diplomati već najavili odlazak
Među osobama koje se spominju u kontekstu mogućih promjena nalazi se Martina Mlinarević, veleposlanica BiH u Češkoj, za koju HMS navodi da je zatražila razrješenje iz zdravstvenih razloga. U tekstu se također iznose primjedbe na njezino imenovanje i ispunjavanje uvjeta za veleposlaničku dužnost.
Prema pisanju bh. medija, Vanja Filipović, šef Misije BiH pri NATO-u, na društvenoj mreži LinkedIn objavio je da traži novi posao. I on je na tu dužnost imenovan na prijedlog Željka Komšića.
Navedeni slučajevi mogli bi biti dio širih promjena u diplomatskoj službi nakon formiranja novog saziva Predsjedništva BiH.
Hrvatska kvota obuhvaća 14 veleposlaničkih mjesta
Prema navodima HMS-a, Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH pripada 14 veleposlaničkih pozicija. Među diplomatskim odredištima koja se navode su Washington, Bruxelles, Madrid, Vatikan, Pariz, Ljubljana, Podgorica, Kopenhagen, Tokio i Beč.
U sklopu najavljenih promjena spominju se i veleposlanici koji trenutačno obnašaju dužnosti na tim destinacijama.
Među njima su Sven Alkalaj, veleposlanik BiH u Sjedinjenim Američkim Državama, Vesna Andree Zaimović, veleposlanica u Madridu, Branimir Jukić, veleposlanik u Podgorici, te Višnja Lončar, veleposlanica u Parizu.
Na popisu diplomata za koje se očekuju promjene nalaze se i Igor Žontar, predstavnik BiH pri Svetoj Stolici, Slavko Matanović, veleposlanik u Jordanu, Dario Novalić, veleposlanik u Ljubljani, te Mato Zeko, veleposlanik u Japanu.
HMS navodi i Bojana Šišića, veleposlanika u Danskoj, Dragana Maihaljevića, generalnog konzula u Turskoj, te Danku Savić, voditeljicu Misije BiH pri međunarodnim organizacijama u Beču.
Ipak, konačne odluke o razrješenjima i imenovanjima ovise o postupcima nadležnih institucija, pa navedene promjene zasad treba promatrati kao najavljene ili očekivane.
Kako se dijele veleposlaničke pozicije u BiH?
Dosadašnja praksa u Predsjedništvu BiH temelji se na tome da svaki član Predsjedništva predlaže diplomatske predstavnike iz kvote naroda koji predstavlja. Tako hrvatski član predlaže kandidate iz hrvatske, bošnjački iz bošnjačke, a srpski iz srpske kvote, dok se odluke o imenovanjima donose u okviru nadležnosti Predsjedništva BiH.
Prema procjenama koje prenosi HMS, popunjavanje veleposlaničkih mjesta iz hrvatske kvote moglo bi biti završeno do kraja studenoga ove godine, ako se postupci budu odvijali prema očekivanoj dinamici.
Imenovanja i razrješenja diplomata bit će među važnijim pitanjima s kojima će se suočiti novi saziv Predsjedništva BiH, osobito u kontekstu odnosa među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda i zastupljenosti u institucijama države.
Borak.tv
Leave a Reply