Proces promjena izbornog sustava i ustavnog položaja konstitutivnih naroda, posljedice intervencija međunarodnih predstavnika te presude Europskog suda za ljudska prava bile su teme posebnog izdanja Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne.
U razgovoru s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom politolog Martin Mikulić govorio je o položaju Hrvata u BiH, promjenama izbornih pravila i mogućim rješenjima.
Ocijenio je da proces koji naziva „dekonstituiranjem Hrvata“ traje već 26 godina te izrazio nadu da će se problemi riješiti prije nego što uđu u četvrto desetljeće.
„Možemo reći da ovaj proces dekonstituiranja Hrvata traje praktički dvadeset šest godina i da bi za nekoliko godina trebao ući u svoje četvrto desetljeće. Izrazit ću nadu da neće doista ući u četvrto desetljeće“, rekao je Mikulić.
Barryjeva izborna pravila
Govoreći o počecima procesa, Mikulić se osvrnuo na izborna pravila iz 2000. godine, donesena u vrijeme Roberta Barryja, tadašnjeg šefa Misije OESS-a i predsjedatelja Privremenog izbornog povjerenstva.
Prema njegovu tumačenju, do tada su hrvatski zastupnici birali hrvatske izaslanike u Dom naroda Federacije BiH. Nakon promjene pravila, u izboru su mogli sudjelovati svi zastupnici županijskih skupština.
Kao primjer naveo je skupštinu s 25 zastupnika, među kojima su samo trojica Hrvati. Prema ranijim pravilima, oni bi birali hrvatskog izaslanika, dok su nakon promjene o tome mogli odlučivati svi zastupnici.
„Prije Barryjevih izbornih pravila samo su Hrvati birali Hrvate, Bošnjaci Bošnjake. Nakon Barryjevih izbornih pravila otvorena su vrata jednoj gruboj manipulaciji i izbornom inženjeringu“, ustvrdio je.
Petritschevi amandmani promijenili strukturu Federacije
Mikulić je kao još važniju promjenu izdvojio ustavne amandmane koje je 2002. nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.
Prema njegovu objašnjenju, prije tih promjena Vlada Federacije počivala je na snažnijem hrvatsko-bošnjačkom paritetu. Nakon amandmana uvedene su fiksne kvote – osam Bošnjaka, pet Hrvata i tri Srbina.
„Prije Petritschevih amandmana imali smo paritet. Nakon Petritschevih amandmana paritet hrvatskom narodu je ukinut“, rekao je Mikulić.
Promjene su se odnosile i na Dom naroda Federacije. Umjesto ranijih 30 hrvatskih i 30 bošnjačkih izaslanika, uvedeno je po 17 izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda te sedam izaslanika iz reda Ostalih.
Promijenjena pravila za formiranje vlasti
Posebno je istaknuo promjenu broja izaslanika potrebnih za nominiranje predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Ranije je bila potrebna polovica svakog kluba, odnosno 15 izaslanika, dok je nakon promjena za nominaciju bila dovoljna trećina kluba od 17 članova, odnosno šest izaslanika.
Mikulić problematičnim smatra i pravilo prema kojem svaka županija daje najmanje jednog izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda ako je njegov pripadnik izabran u županijsku skupštinu.
Kao primjer naveo je Bosansko-podrinjski kanton, gdje živi vrlo malen broj Hrvata, ali izaslanik može biti izabran u hrvatski klub Doma naroda.
Takav sustav, prema njegovu mišljenju, omogućuje političkim strankama da utječu na izbor predstavnika drugih naroda.
Platforma i intervencije visokih predstavnika
Mikulić je promjene povezao i s uspostavom vlasti Platforme 2011. godine.
Podsjetio je da je Središnje izborno povjerenstvo poništilo odluku o imenovanju Vlade Federacije jer ju je podržalo pet hrvatskih izaslanika, umjesto potrebnih šest, nakon čega je intervenirao tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko.
„Zato su sva ova pravila bila važna, jer su se na neki način bavila stvaranjem preduvjeta kako izigrati većinsku izbornu volju hrvatskoga naroda“, ustvrdio je.
Schmidtove izmjene i pitanje veta
Govoreći o aktualnijim intervencijama, Mikulić se osvrnuo i na izmjene koje je donio sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt.
Kao primjer je naveo situaciju u kojoj jedan od čelnika Federacije nije želio dati suglasnost za imenovanje Vlade, nakon čega je Schmidt promijenio proceduru.
Mikulić smatra da je time oslabljen mehanizam koji je političke aktere ranije prisiljavao na dogovor.
„To je jedan mehanizam veta koji omogućava svakom narodu povjerenje. Jednostavno, taj sustav natjera da se vaša izborna volja ne može ignorirati“, rekao je.
Iako je u prethodnom ciklusu takvim raspletom, prema njegovim riječima, izgubila SDA, smatra da bi posljedice u budućnosti mogle biti drukčije te upozorava na položaj Hrvata.
Međunarodna politika prema BiH
Mikulić je govorio i o ulozi međunarodne zajednice te izrazio potporu pristupu koji, kako ga je opisao, odustaje od pokušaja izgradnje „bosanske nadnacije“.
Smatra da međunarodni predstavnici trebaju više uvažavati postojeće identitete i političku strukturu BiH.
„Tko može bolje od nas znati kako ćemo najbolje živjeti osim nas samih?“, rekao je.
Istodobno je naglasio da ne zagovara novi međunarodni intervencionizam, nego uravnoteženu međunarodnu medijaciju koja bi pomogla u uspostavljanju narušene ustavne ravnoteže.
Što znače presude Europskog suda za ljudska prava?
Velik dio razgovora odnosio se na presude Europskog suda za ljudska prava, među kojima su Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Begić i Kovačević.
Govoreći o predmetu Sejdić-Finci, Mikulić je odbacio tumačenje prema kojem presuda nužno znači napuštanje konstitutivnosti naroda.
Pozvao se na paragraf 48 presude, koji prema njegovu tumačenju ostavlja mogućnost usklađivanja individualnih prava s postojećim ustavnim modelom BiH.
„Princip konstitutivnosti naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba može u potpunosti koegzistirati i biti harmoniziran sa širim opsegom individualnih prava nego što ga imamo danas“, rekao je.
Prema njegovu viđenju, svakom građaninu trebalo bi omogućiti kandidiranje za sve političke funkcije, ali uz očuvanje mehanizama kolektivne zastupljenosti konstitutivnih naroda.
Sejdić-Finci, Zornić i Pilav
Mikulić je objasnio razlike među pojedinim predmetima pred Europskim sudom.
Dervo Sejdić i Jakob Finci osporavali su nemogućnost kandidiranja kao pripadnici romske i židovske zajednice. Azra Zornić nije se izjašnjavala kao pripadnica neke od nacionalnih zajednica, dok se predmet Ilijaza Pilava odnosio na teritorijalnu prepreku njegovoj kandidaturi.
Mikulić smatra da se navedena prava mogu uskladiti s načelom konstitutivnosti naroda.
Govorio je i o Protokolu broj 12 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, koji je BiH ratificirala 2005. godine, naglašavajući da ga nije ratificirala većina članica Vijeća Europe.
Pritom je naglasio da to, prema njegovu tumačenju, ne oslobađa BiH obveze provedbe presuda i međunarodnih obveza.
„To ne znači da obveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela odjednom ne treba ispoštovati. Mi ih možemo ispoštovati. Mi ih trebamo uvažiti da sutra Sejdić i Finci mogu biti članovi Predsjedništva“, rekao je.
Predmet Kovačević i legitimno predstavljanje
Posebno se osvrnuo na predmet Kovačević, koji razlikuje od ranijih slučajeva jer se, prema njegovu tumačenju, ne odnosi samo na mogućnost kandidiranja, nego i na pitanje ustavnog dizajna BiH i položaja birača.
Govoreći o legitimnom predstavljanju, Mikulić se pozvao i na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.
Kao primjer je ponovno naveo razlike u broju Hrvata u pojedinim županijama i broj izaslanika koji iz tih područja ulaze u Dom naroda.
„Mora postojati veza između birača i njihovih predstavnika“, naglasio je.
Prema njegovu tumačenju, načelo legitimnog predstavljanja ne bi trebalo vrijediti samo za Dom naroda nego i za Predsjedništvo BiH.
Poziv na povratak ustavnoj ravnoteži
Na kraju razgovora Mikulić je pozvao na odustajanje od izbornih manipulacija i veće međusobno poštovanje konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.
Smatra da buduće reforme trebaju istodobno omogućiti veća individualna prava građana i očuvati mehanizme kolektivne zaštite.
„Da se ostavimo tih izbornih manipulacija, poštujemo jedni druge i konačno krenemo zajedno raditi za budućnost Bosne i Hercegovine, kakva god ona bila. To je jedini mogući dizajn da ona bude održiva“, poručio je.
Zaključno je govorio i o položaju nacionalnih manjina, ističući kako bi i njihov politički glas trebao biti stvarno zastupljen, a ne samo formalno zajamčen.
„Nama treba više poštovanja ne samo između konstitutivnih naroda nego i prema manjinama“, rekao je Mikulić.
Borak.tv
Leave a Reply