Pojava zarazne bolesti leptospiroze, koju prenose zaraženi glodavci – najčešće putem urina – izazvala je zabrinutost među građanima Sarajeva. Fotografije koje kruže društvenim mrežama dodatno svjedoče o narušenim higijenskim uvjetima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
O ovoj temi u programu N1 govorili su direktor KJKP Rad Mirsad Jašarević, direktorica Sanitacije Elma Ibrahimović, predsjednik Udruženja „Eko akcija“ Anes Podić te stručnjakinja za zoonoze Senija Selimović.
Komunalni kaos i nizak stupanj svijesti
Direktor KJKP Rad, Mirsad Jašarević, upozorio je na nizak stupanj komunalne kulture te nepoštivanje propisa o odlaganju otpada.
„Grad je prljav iz više razloga. Građani nepropisno odlažu otpad, naročito glomazni, koji se ne smije ostavljati pored prometnica, već u reciklažnim dvorištima. Imamo zakonski okvir koji se mora poštovati“, izjavio je Jašarević.
Dodao je kako je unutar KJKP Rad formiran krizni stožer koji djeluje 24 sata dnevno. Istaknuo je kako su ekipe neprestano na terenu, iako su u samo jednom danu imali i tri prometne nezgode, ne svojom krivicom.
„Pojavom epidemije pojačali smo aktivnosti. Svako vozilo ima GPS nadzor. Zahvaljujem građanima koji surađuju. Epidemija nije bezazlena, radimo sve što možemo“, rekao je.
Jašarević je također naglasio da trenutačne cijene komunalnih usluga ne omogućuju pokretanje većih infrastrukturnih projekata te da je nužno djelovati hitno.
Sanitacija bez sistemske podrške
Direktorica Sanitacije, Elma Ibrahimović, upozorila je na administrativne prepreke koje su prethodnih godina onemogućile provođenje sistemske deratizacije, iako je to zakonska obveza.
„Od završetka pandemije COVID-19 nismo imali sustavnu deratizaciju, jer bez odluka nadležnih ministarstava ne možemo djelovati. Sve mora ići kroz javne nabave i u suradnji sa zdravstvenim institucijama“, kazala je.
Istaknula je i da se deratizacija na mnogim lokacijama ne može provoditi jer prostori nisu pripremljeni:
„Ne možemo pristupiti koritu Miljacke ako su obrasli travom. Podrumi u KS-u su u 50 % slučajeva puni izlijevanja kanalizacije – to treba najprije sanirati“, naglasila je, dodajući da više ne postoji sustavna kontrola izvršenih deratizacija.
Ekološki alarm i politička odgovornost
Predsjednik udruženja Eko akcija, Anes Podić, poručio je da je Sarajevo, uz Mostar, najprljaviji grad u regiji:
„Vlasti tretiraju grad kao zemljište za prodaju. Zatrpali smo se stambenim jedinicama da bismo ih unovčili. Od 2021. godine sustavno se zanemaruje čistoća grada. Krivci su čelnici političkih stranaka koji su stvorili sustav koji generira prljavštinu“, kazao je.
Zoonoze: Leptospiroza je tek početak
Stručnjakinja za zoonoze Senija Selimović upozorila je kako je situacija mnogo ozbiljnija nego što se predstavlja:
„Ne radi se više o prevenciji – epidemija je već tu. Ekstremno se množe glodavci. Leptospiroza je najmanje zlo – oni prenose i hantavirus koji se širi zrakom. Procjenjujem da u urbanim dijelovima Sarajeva ima između 1,5 i 2 milijuna glodavaca“, izjavila je.
Upozorila je i na ozbiljne rizike kojima su izloženi radnici koji čiste javne površine:
„Radnici čiste bez adekvatne zaštite. Dovoljna je i zanoktica za zarazu. Rukavice i zaštitna oprema nisu luksuz, nego osnovna potreba u zaštiti zdravlja“, naglasila je.
Odgovornost sustava, a ne građana
Na kritike o nedostatku zaštitne opreme za radnike odgovorio je Mirsad Jašarević:
„Mi radimo svoj posao. Ako ima propusta, ispravit ćemo ih. Zahvaljujem na sugestijama – pojačat ćemo kontrolu, osobito sada kad imamo epidemiju.“
Selimović je zaključila kako je potrebno objedinjeno, sustavno djelovanje, a ne prebacivanje odgovornosti na građane:
„U Švicarskoj bi odgovornost preuzela država. Ne bih mogla ući u laboratorij bez rukavica – dobila bih otkaz. Takav sustav nama treba. Građani moraju biti partneri, ali odgovornost je na vlastima“, poručila je.
Objava Stručnjaci: Leptospiroza je samo početak, prijete nam još opasnije zarazne bolesti pojavila se prvi puta na Pogled.ba.