Velika Britanija počela je izrađivati novi plan postupanja u slučaju velike nacionalne krize, uključujući i mogući ratni scenarij. Vlasti istodobno građane potiču na veću osobnu i društvenu otpornost, od stvaranja zaliha hrane i vode do pripreme za moguće poremećaje u svakodnevnom životu.
U pripremi je i tzv. „ratna knjiga“, dokument koji bi trebao definirati način djelovanja države u slučaju ozbiljne krize.
Upozorenje britanskog vojnog vrha
Načelnik britanskog Glavnog stožera Sir Richard Knighton ovoga je tjedna ocijenio da je, zbog prijetnje koju predstavlja Rusija, riječ o najopasnijem razdoblju njegove 35-godišnje vojne karijere.
Stručnjaci pritom upozoravaju da potencijalna prijetnja ne mora izgledati poput klasične invazije. Povjesničarka Margaret MacMillan za BBC je istaknula mogućnost napada na ključnu infrastrukturu, uključujući podmorske komunikacijske kabele i računalne sustave o kojima ovisi funkcioniranje društva.
Umirovljeni britanski general Sir Richard Shirreff također povlači paralelu s razdobljem uoči Prvog svjetskog rata, kada je mogućnost velikog sukoba postojala, ali ju je javnost teško mogla zamisliti.
Europa ponovno razmišlja o obrani
Američki stručnjak poljskog podrijetla Andrew Michta smatra da su europske države nakon završetka Hladnog rata postupno izgubile osjećaj neposredne sigurnosne ugroze.
Prema njegovu mišljenju, dio europskih društava nije dovoljno psihološki pripremljen za ozbiljne krizne scenarije. Kao primjer navodi Njemačku i njezinu dugogodišnju energetsku ovisnost o Rusiji.
Shirreff kao važnu prekretnicu ističe rusku aneksiju Krima 2014. godine i početak rata u Ukrajini, uz ocjenu da se sigurnosni sukob danas može odvijati i kroz različite oblike pritiska i destabilizacije.
Finska i Švedska već imaju razrađene sustave
Razina pripremljenosti među europskim državama nije jednaka. Finska i Švedska nakon ruske invazije na Ukrajinu dodatno su ojačale svoje obrambene i civilne sustave.
Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1287 kilometara, ima obvezni vojni rok za muškarce, dok žene mogu služiti dragovoljno. Nakon vojne obuke građani ulaze u pričuvni sastav. Zemlja uz vojsku priprema i bolnice, javne službe, vodni sustav i druge ključne institucije za krizne situacije.
Finska ima oko 23.000 profesionalnih vojnika i gotovo milijun obučenih pričuvnika, a u kratkom roku može mobilizirati oko 280.000 pripadnika pričuvnog sastava.
Švedska također ima sustav vojne obveze i aktivno uključuje civilne stručnjake u planiranje odgovora na moguće velike poremećaje.
Britanija raspravlja o novom modelu
Velika Britanija ima oko 70.000 pripadnika vojske, dok je 2025. godine za obranu izdvojila 2,3 posto BDP-a. Finska je iste godine izdvojila 2,5 posto.
General Shirreff smatra da sadašnje britanske vojne snage nisu dovoljne za scenarij velikog konvencionalnog rata te zagovara razmatranje nekog oblika vojne obveze.
Kao jedan od mogućih modela navodi Norvešku, gdje se građani evidentiraju za vojnu obvezu, a dio njih prolazi jednogodišnju vojnu obuku i potom ostaje u pričuvnom sustavu.
Rasprava u Velikoj Britaniji tako se sve više širi s pitanja vojne snage na širu otpornost društva – od obrane i infrastrukture do sposobnosti građana i institucija da funkcioniraju u slučaju ozbiljne krize.
Borak.tv
Leave a Reply