Ekstremne temperature, suša i sve češći požari posljednjih godina sve snažnije utječu na gospodarstvo. Posljedice se ne vide samo u prirodi – mijenjaju se uvjeti za poljoprivredu, proizvodnju hrane, energetiku, promet i turizam.
Europski primjeri pokazuju koliko problem može biti ozbiljan. U francuskom Bordeauxu, poznatom po vinogradima, ovoga ljeta pojedini su proizvođači zbog visokih temperatura i nedostatka vode morali koristiti cisterne kako bi zaštitili mlade nasade. Temperature su u lipnju dosezale oko 42 °C, dok su suša i toplinski valovi utjecali i na druge dijelove Europe.
Od vinograda do cijelog gospodarstva
Klimatski ekstremi više nisu samo ekološko pitanje. Visoke temperature otežavaju rad na otvorenom, smanjuju produktivnost i povećavaju troškove poslodavaca. Sušna razdoblja istodobno stvaraju probleme poljoprivredi i hidroelektranama, dok požari dodatno opterećuju vatrogasne i druge službe.
Posljedice se postupno osjećaju i kroz cijene hrane. Smanjeni prinosi u poljoprivredi, niža proizvodnja mlijeka i veći troškovi proizvodnje stvaraju pritisak na cijeli lanac, od proizvođača do potrošača.
Prema procjenama koje prenosi The Wall Street Journal, ovogodišnji toplinski ekstremi mogli bi smanjiti rast gospodarstva eurozone za oko 0,2 postotna boda, dok bi šteta u Francuskoj mogla dosegnuti oko 15 milijardi eura.
Hercegovina već plaća cijenu suše
Promjene nisu zaobišle ni Hercegovinu. Visoke temperature i nedostatak oborina ove su godine ubrzali dozrijevanje grožđa, pa su pojedini vinogradari u berbu krenuli ranije nego što je uobičajeno.
To je posebno važno za područje na kojem se tradicionalno uzgajaju žilavka i blatina. Raniji početak berbe može biti način očuvanja kvalitete grožđa, ali istodobno otvara pitanje kako će se vinogradarstvo prilagođavati sve toplijim i sušnijim sezonama.
Za proizvođače to znači sve veći značaj dostupnosti vode, navodnjavanja, odabira sorti i zaštite tla. Takva ulaganja posebno mogu opteretiti manja obiteljska gospodarstva.
Problem dostupnosti vode vidljiv je i iz podataka za Federaciju BiH. Od približno 195.000 hektara površina pod ratarskim, povrtnim i krmnim kulturama, navodnjavanjem je obuhvaćeno tek oko 3.000 hektara.
Prema Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH, u južnim dijelovima Federacije potrebno je navodnjavanjem osigurati približno trećinu godišnjih potreba poljoprivrednih kultura za vodom.
Požari dodatno povećavaju štetu
Uz sušu i toplinske valove, požari predstavljaju još jedan veliki problem. Tijekom jednog dana na području Gruda, Širokog Brijega i Posušja izgorjelo je više od 160 hektara raslinja, a vatra je zahvatila i šumu, vinograde, košnice, poljoprivredne površine te jednu staru kuću.
U gašenju požara u Sovićima sudjelovao je i Air Tractor, koji je izveo osam ispuštanja vode.
Troškovi, međutim, ne završavaju završetkom intervencije. Oštećeno zemljište, gubitak poljoprivrednih i šumskih resursa te mogućnost erozije dugoročne su posljedice svakog većeg požara.
Hercegovini treba plan prilagodbe
Hercegovina je navikla na vruća ljeta i sušna razdoblja, ali sve izraženiji ekstremi stvaraju pritisak na područja koja su ključna za život i gospodarstvo.
Zato se prilagodba ne može svesti samo na pojedinačne mjere. Potrebna su ulaganja u navodnjavanje, vodne kapacitete, protupožarnu infrastrukturu, opremu i zaštitu poljoprivrednih površina, ali i jasniji planovi za postupanje tijekom ekstremnih temperatura.
Iskustvo Europe pokazuje da klimatski ekstremi imaju konkretnu ekonomsku cijenu. Za Hercegovinu je zato sve važnije pitanje kako se pripremiti prije nego što posljedice postanu još skuplje.
Borak.tv
Leave a Reply