Édouard Balladur, koji je bio na čelu francuske vlade od ožujka 1993. do svibnja 1995. godine, preminuo je u 97. godini života.
Iza sebe je ostavio dubok trag u novijoj političkoj povijesti Francuske, ali i kontroverzno poglavlje europske diplomacije tijekom raspada bivše Jugoslavije i rata u Bosni i Hercegovini.
Vijest o njegovoj smrti potvrdio je francuski premijer Sébastien Lecornu, dok ga je predsjednik Emmanuel Macron opisao kao „zahtjevnog, staloženog i odanog javnog službenika“.
Biografija
Balladur je rođen 2. svibnja 1929. godine u Izmiru u Turskoj, u obitelji armenskog podrijetla, a političku karijeru gradio je kao bliski suradnik predsjednika Georgesa Pompidoua.
Tijekom 1980-ih postao je jedna od ključnih figura francuske konzervativne desnice.
Kao ministar financija od 1986. do 1988. godine predvodio je opsežan program privatizacije državnih poduzeća.
Premijer je postao u ožujku 1993. godine, kada ga je predsjednik François Mitterrand imenovao na tu dužnost, čime je započelo razdoblje poznato kao druga kohabitacija.
Na čelu vlade ostao je do 1995., kada se kandidirao na predsjedničkim izborima, ali nije prošao u drugi krug.
Politika za vrijeme rata u BiH
Balladurov premijerski mandat poklapao se s najtežim godinama rata u BiH.
Njegova vlada, u kojoj je ministar vanjskih poslova bio Alain Juppé, protivila se ukidanju embarga Ujedinjenih naroda na uvoz oružja u BiH.
Balladur je tvrdio kako bi ukidanje embarga moglo dodatno eskalirati sukob, proširiti rat na regiju i ugroziti francuske vojnike koji su sudjelovali u misiji UNPROFOR-a.
Zbog takvog pristupa Francuska je često bila kritizirana zbog politike koja je, prema mišljenju brojnih bosanskohercegovačkih dužnosnika, ograničavala mogućnost obrane od agresije.
Jedan od ključnih trenutaka bio je masakr na sarajevskim Markalama 5. veljače 1994. godine, kada je poginulo 68, a ranjeno više od 140 civila.
Nakon napada Francuska je podržala ultimatum NATO-a kojim se od srpskih snaga zahtijevalo povlačenje teškog naoružanja iz okolice Sarajeva ili njegovo stavljanje pod kontrolu UN-a.
Balladurova vlada istodobno je u više navrata prijetila povlačenjem francuskih mirovnih snaga iz BiH, što je dodatno pojačavalo pritisak na međunarodnu zajednicu i bosanskohercegovačke vlasti.
Balladurov plan za Europu
Balladur je 1993. godine pokrenuo inicijativu poznatu kao „Balladurov plan“, odnosno Pakt o stabilnosti u Europi.
Cilj je bio spriječiti nove sukobe u srednjoj i istočnoj Europi nakon pada Berlinskog zida, među ostalim poticanjem država na mirno rješavanje graničnih sporova i zaštitu prava nacionalnih manjina.
Pakt je usvojen 1995. godine pod okriljem OESS-a, no za Bosnu i Hercegovinu došao je prekasno da bi spriječio ratna stradanja i genocid.
Balladur će u Francuskoj ostati zapamćen kao konzervativni političar i zagovornik ekonomskih reformi, dok će njegovo djelovanje tijekom rata u BiH ostati jedno od kontroverznijih poglavlja njegove političke karijere.
Borak.tv
Leave a Reply