Predsjednik SDA Bakir Izetbegović govorio je o nizu aktualnih političkih tema u Bosni i Hercegovini, uključujući svoju moguću kandidaturu za Predsjedništvo BiH, pregovore s Draganom Čovićem o izmjenama izbornog sustava, odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, budućnost OHR-a te političku situaciju u Republici Srpskoj.
Gostujući u emisiji „Stav“, Izetbegović je rekao kako odluku o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH nije donio sam. Prema njegovim riječima, odluku je prepustio stranačkim strukturama, a kao moguće kandidate ranije je predlagao i druge osobe, među kojima Denisa Zvizdića.
Ipak, rasprava unutar SDA ponovno se, kako je naveo, usmjerila prema njegovoj kandidaturi.
Izetbegović smatra da su njegovo političko iskustvo i rezultati iz vremena kada je bio član Predsjedništva BiH među razlozima zbog kojih se ponovno spominje kao kandidat.
„Ne može jedan hrvatski glas vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih“
Jedan od značajnijih dijelova razgovora odnosio se na pregovore s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem o izbornim rješenjima.
Izetbegović je rekao kako je bio spreman razgovarati o određenim ustupcima s ciljem poboljšanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, ali pod uvjetom da se istodobno riješe i pitanja koja, kako tvrdi, frustriraju bošnjačku stranu.
Prema njegovim riječima, prijedlozi su tijekom pregovora postupno išli sve više u smjeru zahtjeva koje su postavljali Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković, zbog čega je u jednom trenutku odlučio prekinuti takve razgovore.
„Ne može jedan glas hrvatski vrijediti kao 10 ili 11 bošnjačkih glasova. Ja to ne mogu prihvatiti“, kazao je Izetbegović.
Govoreći o jednom od modela koji se tada razmatrao, ustvrdio je kako bi prema tom prijedlogu SDA, unatoč izbornoj pobjedi, u pojedinim kantonima dobila „nula glasova“, dok bi HDZ ostvario povoljniji položaj.
Izetbegović tvrdi da ni takav prijedlog Čović nije prihvatio.
„Čak i takav model je bio ponuđen i Čović ga nije prihvatio, bilo mu malo. Tražio je još dodatne garancije“, rekao je.
Izetbegović preispitivao Čovićeve političke ciljeve
Govoreći o pregovorima, predsjednik SDA doveo je u pitanje i političke motive Dragana Čovića.
„Tako da se čovjek u jednom momentu upita je li Draganu Čoviću bitnije da zadrži ovaj mehanizam da su Hrvati svi ugroženi i da ih sve okupi s tim argumentima ili mu je zaista cilj da riješi pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva“, kazao je Izetbegović.
Spomenuo je i druge političare koji su sudjelovali u tadašnjim razgovorima, među kojima Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića, ali nije želio detaljnije ulaziti u njihove stavove.
Prema njegovim riječima, najveći pritisak tijekom pregovora bio je usmjeren prema njemu i SDA.
„Obrat za 180 stupnjeva“ u odnosima sa SAD-om
Izetbegović je govorio i o odnosima SDA s američkom administracijom, tvrdeći da je u posljednje vrijeme došlo do velikog zaokreta.
Promjenu je opisao kao „obrat za 180 stupnjeva“, navodeći da su se kontakti s američkim predstavnicima ponovno intenzivirali.
Njegovo je viđenje da su američki predstavnici dobili instrukcije za smirivanje odnosa sa svim važnijim političkim akterima na Balkanu.
Istodobno je kritizirao aktualnu vlast i stranke Trojke, tvrdeći da nema jasnog lidera i da je vlast neučinkovita.
„Jednostavno s njima hajra nema. S Trojkom se ne može naprijed“, rekao je Izetbegović.
Kao jedan od primjera naveo je problem s prugom u Jablanici, za koji tvrdi da se rješavao predugo.
Protiv ukidanja OHR-a
Izetbegović se osvrnuo i na pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika u BiH.
Protivi se njegovu mogućem zatvaranju, smatrajući da politički sustav uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom ostavlja prostor za ozbiljne blokade.
Zbog toga, prema njegovu mišljenju, BiH i dalje treba visokog predstavnika koji bi imao pune ovlasti i autoritet.
„Treba nam visoki predstavnik s punim ovlastima, s punim autoritetom i sa zamjenikom, ne samo zamjenik“, poručio je.
Govoreći o ranijim visokim predstavnicima, ocijenio je da njihova mogućnost djelovanja uvelike ovisi o političkoj potpori međunarodne zajednice.
O Dodiku i oporbi u Republici Srpskoj
Komentirao je i političku situaciju u Republici Srpskoj te položaj Milorada Dodika.
Izetbegović smatra da će Dodikova buduća politička snaga ovisiti o međunarodnoj potpori koju ima, ali i o odnosu birača u tom entitetu.
Oporbu u Republici Srpskoj opisao je kao „manje zlo od Dodika“, dok je Dodika ocijenio političarem koji je, prema njegovu mišljenju, tijekom godina postao izrazito rigidni nacionalist.
Kao odgovor na političke izazove naveo je jačanje državnih institucija i gospodarstva, ubrzavanje infrastrukturnih projekata te smanjenje sukoba unutar političkog bloka koji naziva probosanskim.
„Olovkom promijeniti stvarnost u BiH“
Izetbegović je naglasio kako političke promjene trebaju doći isključivo kroz izbore.
Odbacio je mogućnost rušenja vlasti drugim sredstvima te poručio:
„Treba izaći na izbore i olovkom promijeniti stvarnosnu sliku u Bosni i Hercegovini. Nikakvim drugim sredstvima. Olovkom!“
Govoreći o mogućoj suradnji SDA s drugim strankama koje se predstavljaju kao probosanske, rekao je da je njegova stranka otvorena za suradnju sa svima koji interese Bosne i Hercegovine stavljaju na prvo mjesto.
Na kraju je građanima poručio da ne gube nadu, čuvaju mir i jačaju državne institucije te da na predstojećim izborima odgovorno biraju.
„Važno je da ostanemo jedinstveni, da čuvamo mir, da jačamo naše institucije i da na predstojećim izborima mudro i odgovorno izaberemo one koji imaju i snagu i iskustvo i znanje da vode ovu zemlju naprijed“, zaključio je Izetbegović.
Borak.tv
Leave a Reply