Hrvatska je ove godine zabilježila prva tri potvrđena slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđeno je da su oboljeli tijekom srpnja i kolovoza, a slučajevi su zabilježeni u istočnoj, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Posebnu pozornost privukao je slučaj muškarca starijeg od 80 godina iz okolice Zagreba koji se zbog teškog oblika bolesti nalazi na intenzivnoj njezi i priključen je na respirator.
Pacijent na respiratoru, liječnici optimistični
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić kazala je kako je pacijent trenutno stabilan te da se liječnici nadaju njegovom oporavku.
„Pacijent je na intenzivnoj, na respiratoru, stabilan je, nadamo se da će se u dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će sve biti dobro“, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.
Marko Kutleša iz Klinike za infektivne bolesti pojasnio je da virus u težim slučajevima može zahvatiti živčani sustav. Među mogućim simptomima su visoka temperatura, pospanost, neurološki i motorički poremećaji, a u najtežim slučajevima mogu se razviti meningitis, encefalitis ili čak koma.
Nema potrebe za karantenom
Iako vijest o potvrđenim slučajevima može izazvati zabrinutost, stručnjaci ističu kako nema potrebe za karantenom jer se virus Zapadnog Nila ne prenosi izravno s čovjeka na čovjeka.
Prema riječima Alemke Markotić, riječ je o sezonskoj bolesti koja upravo u ovom razdoblju doseže svoj vrhunac, a epidemiološka situacija u Hrvatskoj zasad je slična onoj iz prethodnih godina.
Dva od tri slučaja otkrivena su slučajno, tijekom seroloških testiranja koja su provedena iz drugih razloga.
Virus je prisutan u više europskih zemalja
Virus Zapadnog Nila ove je godine zabilježen u 12 europskih zemalja. Među njima su Grčka, Italija, Francuska, Njemačka, Austrija, Srbija, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Španjolska i Nizozemska.
Najviše zabrinjava situacija u Grčkoj, gdje je od početka godine evidentirano 157 slučajeva, uz 13 smrtnih ishoda. U Sjevernoj Makedoniji zabilježena su najmanje 43 slučaja i pet smrtnih slučajeva.
Sezona prijenosa virusa uglavnom traje od kasnog proljeća do jeseni, dok je najveći broj zaraza uobičajen između srpnja i rujna.
Virus prenose zaraženi komarci
Virus Zapadnog Nila u prirodi kruži između ptica i komaraca. Ptice su glavni domaćini virusa, dok se ljudi mogu zaraziti ubodom zaraženog komarca.
Najčešće ga prenose komarci roda Culex, dok ga u rijetkim slučajevima mogu prenijeti i druge vrste.
Prema podacima HZJZ-a, većina zaraženih osoba nema nikakve simptome. Kod dijela oboljelih može se razviti febrilna bolest praćena temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, probavnim tegobama, a ponekad i osipom.
U manje od jedan posto zaraženih razvija se teži oblik bolesti koji zahvaća središnji živčani sustav.
Starije osobe imaju veći rizik od težeg oblika bolesti
Posebno su ugrožene starije osobe i ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima, među kojima su kronična bubrežna bolest, dijabetes i hipertenzija.
Za virus Zapadnog Nila trenutačno ne postoji cjepivo ni specifičan lijek. Kod blažih oblika liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma, dok teži slučajevi mogu zahtijevati bolničko liječenje i intenzivnu potporu.
Kako se zaštititi od komaraca?
Budući da se virus prenosi ubodom zaraženog komarca, stručnjaci preporučuju poduzimanje mjera zaštite.
Građani bi trebali uklanjati mjesta na kojima se zadržava stajaća voda, poput posuda, bačvi, lončanica i odbačenih limenki, jer upravo takva mjesta mogu pogodovati razmnožavanju komaraca.
Preporučuje se i korištenje repelenata, nošenje dugih rukava i nogavica, posebno u vrijeme najveće aktivnosti komaraca, zaštita prozora i vrata mrežama te boravak u klimatiziranim prostorima.
Borak.tv
Leave a Reply