Rat u Iranu sve snažnije se odražava na svjetsko tržište goriva, a posljedice bi vozači mogli osjećati još dugo nakon završetka sukoba.
Iako se tržište sirove nafte zasad relativno dobro nosi s poremećajima u opskrbi, rafinerije imaju znatno manje prostora za nadoknadu izgubljenih kapaciteta.
Zbog toga cijene benzina i dizela rastu znatno brže od cijene same sirove nafte, a stručnjaci upozoravaju da bi visoke cijene goriva mogle potrajati godinama.
Gorivo poskupjelo znatno više od nafte
Cijena Brenta trenutačno je oko 90 dolara za barel, što je oko 25 posto više nego na početku sukoba, ali još uvijek znatno manje od ratnog vrhunca od 118 dolara.
Kod prerađenih proizvoda situacija je drukčija. Europski dizel od početka rata poskupio je više od 70 posto, dok je američki benzin skuplji oko 60 posto.
Na Bliskom istoku iz pogona je izbačeno više od petine rafinerijskih kapaciteta, a dodatni problem predstavlja zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od ključnih pravaca za izvoz energije.
Rafinerije pod sve većim pritiskom
Problemi nisu ograničeni samo na Bliski istok. Ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu posljednjih mjeseci smanjili su rusku preradu nafte za gotovo 30 posto, na manje od četiri milijuna barela dnevno. Zbog toga je Moskva u srpnju zabranila izvoz dizela.
Manjak kapaciteta posebno se vidi kroz rafinerijske marže, koje su u Europi, Aziji i SAD-u dosegnule rekordne razine.
U Europi je razlika između cijene dizela i sirove nafte od veljače više nego utrostručena te je prešla 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle više od 140 posto i dosegnule rekordnih 100 dolara.
Manjak goriva sve je izraženiji
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), prerada u svjetskim rafinerijama u drugom tromjesečju bila je za 5,1 milijun barela dnevno manja nego godinu ranije.
Istodobno je potražnja za prerađenim proizvodima pala za oko četiri milijuna barela dnevno. To ipak nije bilo dovoljno da nadoknadi pad ponude, pa je tržištu nedostajalo više od milijun barela dnevno.
U trećem tromjesečju očekuje se dodatno pogoršanje odnosa ponude i potražnje.
Zalihe se ubrzano smanjuju
Dodatni problem predstavljaju zalihe goriva koje su dosad ublažavale posljedice manjka na tržištu.
Globalne zalihe nafte od ožujka do srpnja smanjivale su se prosječno za 3,5 milijuna barela dnevno, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do kraja godine.
U SAD-u su zalihe dizela trenutačno najniže za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižoj sezonskoj razini od 2012. godine.
Ni kraj rata možda neće odmah sniziti cijene
Čak i eventualni dogovor Washingtona i Teherana te ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi nužno značili brzo pojeftinjenje goriva.
Tijekom sukoba oštećeno je više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva, a njihova obnova mogla bi potrajati zbog dugih rokova isporuke ključne opreme.
Zbog svega toga raste opasnost da visoke cijene energije još dugo ostanu jedan od izvora inflacijskog pritiska.
Posljedice bi posebno mogle osjetiti Europa i Azija, gdje uz cijene benzina i dizela rastu i troškovi ukapljenog prirodnog plina.
Energetski poremećaji tako bi mogli prerasti u dugotrajniji problem za svjetsko gospodarstvo.
Borak.tv
Leave a Reply