Svi znaju koji je grad u BiH „grad milijunaša“. Nitko ne zna odakle ta brojka. A podatak koji zaista postoji ispričao je jaču priču od svake procjene.
Svake godine, negdje oko travnja, kroz naše medije prođe ista vijest u desetak varijanti. U ovom gradu ima više milijunaša nego u Berlinu. Grad u kojem je svako dijete potencijalni milijunaš. Naslovi se razlikuju, izvor je uvijek isti, a brojka putuje s portala na portal dok se od procjene ne pretvori u činjenicu.
Ta činjenica ne postoji.
U Bosni i Hercegovini nema registra milijunaša. Nema institucije koja mjeri neto imovinu građana, nema poreza na bogatstvo koji bi je usput evidentirao i nema nijednog dokumenta iz kojeg se može pročitati koliko ljudi u Tešnju ili Živinicama ima imovinu vrjedniju od milijun maraka.
Sve što ste čitali su procjene, a procjena vrijedi taman koliko i pretpostavka ispod nje, piše N1..
Zato pitanje treba postaviti drugačije. Ne gdje živi najviše milijunaša, nego koji mali grad u BiH proizvodi najviše kapitala po stanovniku i koliko od toga uopće možemo znati.
Odakle brojka o 150 milijunaša?
Trag vodi do jedne izjave. Samir Vildić, predsjednik Upravnog odbora Fondacije poduzetnika u BiH, rekao je za BiznisInfo.ba da u Živinicama živi više od 150 milijunaša i da po broju stanovnika Živinice u tome nadmašuju Berlin, a stoje otprilike kao Keln, piše N1.
Kakanj je, po istom izvoru, grad s više od 40 milijunaša.
Vildić je i sam objasnio zašto to govori. Htio je skrenuti pažnju, posebno mladima, na to da kod nas postoji ozbiljan kapital spreman za ulaganje.
To je poštena namjera i ne treba je ismijavati. Ali poruka i podatak nisu ista stvar, a metodologija iza brojke nikada nije objavljena.
Ono što se dalo provjeriti jeste pokazatelj iz kojeg je izvedena. U Živinicama je 2022. poslovalo 110 kompanija s prihodima većim od milijun KM, a 2023. godine bilo ih je 117.
Odatle zaključak da milijunaša mora biti više od 150, jer neke firme imaju više suvlasnika, a nisu ni svi do novca došli preko firme.
Logika je razumna. Samo, oslanja se na tri koraka, a svaki od njih ima svoje slabosti.
Tri rupe u računici
Prihod nije imovina.
Firma koja godišnje ostvari milijun maraka prihoda ne mora vrijediti milijun. Vrijednost zavisi od imovine, dugova i zarade. Vrijedi i obrnuto: zdrava firma s manjim prometom lako može vrijediti više od milijun maraka.
Distributeri goriva najbolja su ilustracija. Hifa-Oil iz Tešnja, Holdina, G-Petrol i slične kompanije imaju prihode veće od 370 milijuna KM, a marže od jedan do tri posto.
Sjedište firme nije adresa vlasnika.
Ovo je najveća rupa i najrjeđe se spominje. Dobar dio kompanija koje su osnovali tešanjski poduzetnici registriran je u Sarajevu ili Mostaru, a Hifa-Petrol je najpoznatiji primjer.
Te firme u tešanjski skor ne ulaze.
Statistika po sjedištu tako uredno seli bogatstvo iz malih gradova u administrativne centre, i to najviše kod onih najuspješnijih, jer oni prvi otvore kancelariju u Sarajevu.
Nazivnik je star 13 godina.
Svako „po glavi stanovnika“ u ovim tekstovima dijeli se popisom iz 2013. godine.
Od tada su Živinice rasle, a iz hercegovačkih gradova ljudi su odlazili. Poredak koji dobijete zavisi od podatka koji je zastario prije više od decenije.
Što se ipak može izmjeriti?
Ako odustanemo od brojanja milijunaša i pređemo na ono što se stvarno evidentira – prihode registriranih firmi – slika postaje oštrija.
Za 2024. godinu Tešanj je imao 143 kompanije s prihodom većim od milijun KM, od toga četiri s prihodom većim od 100 milijuna KM: Hifa-Oil, Madi, AS i Mann+Hummel BA.
Široki Brijeg imao je 134 firme s prihodom većim od milijun KM, ali čak sedam s prihodom većim od 100 milijuna KM: TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina.
Kada se to podijeli brojem stanovnika, poredak se okreće u odnosu na apsolutne brojke.
Uz ogradu koja je gore navedena, upravo takvo poređenje može dati mnogo realniju sliku o tome gdje se u BiH stvara najviše poslovnog kapitala.
Najčvršći podatak dolazi iz FIA-e
Sve dosad je i dalje brojanje firmi. Najjači argument u cijeloj priči je nešto drugo i objavljen je tek nedavno.
Prema pregledu poslovanja privrednih društava u FBiH za 2025, 539 gospodarskih društava sa sjedištem u Širokom Brijegu ostvarilo je 2,777 milijardi KM prihoda. Rezultat poslovanja, nakon uračunatih gubitaka, bio je oko 226,6 milijuna KM. Na nivou cijele Federacije, privredna društva ostvarila su oko 79,26 milijardi KM prihoda i 4,9 milijardi KM rezultata.
Prevedeno na jezik koji se pamti:
Firme iz Širokog Brijega stvaraju 4,6 posto ukupnog poslovnog rezultata Federacije BiH. U gradu živi 1,36 posto stanovništva Federacije.
To je skoro tri i po puta više nego što bi im “pripadalo”. Nije procjena, nije izjava, nije izvedena brojka. To su predani završni računi.
Fiskalni promet govori isto. U prvih šest mjeseci 2026. na području Širokog Brijega preko fiskalnih uređaja evidentirano je više od 1,11 milijardi KM, naspram oko 1,04 milijarde u istom periodu lani. Po apsolutnom iznosu fiskalnog prometa grad je osmi u Federaciji. S trideset tisuća stanovnika.
Zapadna Hercegovina se ne mjeri po gradovima
Ovdje treba napraviti ogradu koja mijenja cijelu perspektivu. Široki Brijeg nije usamljen slučaj nego jedan ugao regije.
Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški zajedno nose nadimak “dolina milijunaša”. Kad se vozite kroz nju, ne vidite ništa što bi na to upućivalo. Nema staklenih kula ni tvorničkih dimnjaka, ima kamena, duhana i mjesta kroz koja prođete za dva minuta. Tek kad otvorite završne račune, shvatite s čim imate posla.
TT Kabeli iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kabela, u vlasništvu obitelji Kožul, imali su 357,4 milijuna KM prihoda i 17,5 milijuna dobiti. Violeta iz Gruda, u vlasništvu Petra Ćorluke, najveća je firma u tom gradu. Vokel iz Posušja, u vlasništvu Radice Lončar, prihodovao je 113,3 milijuna uz 12,2 milijuna dobiti. Bernina, u vlasništvu Ivana Hrkaća, prvi put je prešla sto milijuna, s njih 114,7.
Ako gledate samo Široki Brijeg, promašili ste pola priče.
Živinice imaju drugu vrstu argumenta
Bilo bi nepravedno otpisati Živinice zato što je najglasnija brojka o njima najslabije potkrijepljena. Grad ima podatak koji ne ovisi ni o čijoj procjeni. Izvoz je s oko 38 milijuna KM u 2013. narastao na 380 milijuna KM u 2023. Deset puta, za deset godina.
To je mjerljivo, dolazi iz carinske evidencije i govori o brzini, a brzinu nijedan presjek stanja ne hvata. Industrijska zona Ciljuge okupila je domaće i strane ulagače, među njima austrijske i njemačke.
Živinice nisu grad s najviše kapitala po stanovniku. Ali su vjerojatno grad koji ga najbrže stječe.
Pa gdje ih onda ima najviše
Po gustini firmi s milijunskim prihodom, Široki Brijeg.
Po ukupnom broju takvih firmi, Tešanj, i to bi vodstvo bilo uvjerljivije kad bi se pribrojale firme koje su Tešnjaci registrirali izvan grada.
Po udjelu u privredi Federacije naspram udjela u stanovništvu, opet Široki Brijeg, i to najuvjerljivije od svega.
Po brzini rasta, Živinice.
Leave a Reply