Putnici koji iz Bosne i Hercegovine ulaze u Hrvatsku, a time i na područje Europske unije, često u automobilu ponesu nekoliko kilograma domaćeg krumpira, luka ili drugog povrća. Međutim, za svježe povrće vrijede fitosanitarna pravila EU, a činjenica da je riječ o maloj količini za vlastite potrebe ne znači da se ono automatski može unijeti preko granice.
Prema službenim informacijama Carinske uprave Republike Hrvatske, propisi o uvozu bilja i biljnih proizvoda iz trećih zemalja primjenjuju se i na osobnu prtljagu putnika. Određene vrste voća i povrća mogu se unijeti samo ako ih prati fitosanitarni certifikat koji izdaje nadležno tijelo zemlje iz koje putnik dolazi.
To se odnosi i na svježi luk. Drugim riječima, ne postoji opće pravilo prema kojem putnik iz BiH bez potrebne dokumentacije može ponijeti, primjerice, dvije, pet ili deset kilograma luka samo zato što je namijenjen njegovoj obitelji. Europska komisija izričito navodi da je za biljke i biljne proizvode, uključujući povrće, pri ulasku iz zemlje izvan EU potreban fitosanitarni certifikat.
Kod krumpira pravila su još stroža
Krumpir je posebno osjetljiv proizvod u europskim fitosanitarnim propisima zbog mogućnosti unošenja biljnih bolesti i štetnih organizama.
Za obični krumpir namijenjen prehrani iz Bosne i Hercegovine nije dovoljno osloniti se na tvrdnju da se nosi samo za vlastite potrebe. Potreban je fitosanitarni certifikat, a za krumpir postoje i dodatni posebni uvjeti vezani uz zdravstveni status zemlje porijekla. Propisi EU posebno navode Bosnu i Hercegovinu među državama za koje vrijede uvjeti povezani s nadzorom bakterije Clavibacter sepedonicus, uzročnika prstenaste truleži krumpira.
Još strože pravilo vrijedi za sjemenski krumpir. Prema pravilima EU, unos sjemenskog krumpira iz trećih zemalja zabranjen je, uz izuzetak Švicarske. To znači da sjemenski krumpir iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno unositi u EU kao običnu putničku robu.
“Domaće je i samo za mene” nije izuzetak
Jedna od najčešćih zabluda među putnicima jeste da se manja količina domaćeg povrća može slobodno prenijeti preko granice.
Hrvatska Carinska uprava jasno navodi da je uvoz određenog bilja i biljnih proizvoda uz fitosanitarni certifikat dopušten samo u količinama namijenjenima osobnoj upotrebi putnika ili članova njegove obitelji. To, međutim, ne znači da je osobna upotreba oslobođena certifikata – upravo suprotno, ona je uvjet da se ovakav putnički unos uopće može razmatrati.
Ni činjenica da su krumpir ili luk kupljeni u trgovini, da se nalaze u vreći s deklaracijom ili da je riječ o samo nekoliko komada sama po sebi ne ukida fitosanitarne zahtjeve za svježe povrće iz treće zemlje.
Što se događa ako ih carina pronađe?
Ako bilje ili biljni proizvodi ne ispunjavaju propisane uvjete, Carinska uprava RH navodi da se smatraju nesukladnim i obavezno se oduzimaju putniku radi uništavanja.
Važan je još jedan detalj: ako putnik takvu robu ne prijavi carinskim službenicima, sama činjenica da je nije prijavio predstavlja kažnjivu radnju za koju je predviđena novčana kazna.
Zato je pogrešno oslanjati se na savjete poput „do pet kilograma može“ ili „ako je za kuću, neće biti problema“. Takvo opće količinsko oslobođenje za svježi krumpir i luk iz Bosne i Hercegovine prema važećim fitosanitarnim pravilima EU ne postoji, piše GPMaljevac.
Postoji samo pet vrsta voća za koje EU ne zahtijeva fitosanitarni certifikat pri ovakvom unosu: ananas, kokos, durian, banana i datulja. Krumpir i luk nisu među tim izuzecima.
Leave a Reply