Kada se govori o stećcima u okolici Stoca, gotovo svima je prva asocijacija Radimlja.
Poznata nekropola smještena uz magistralnu cestu već desetljećima privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.
No, tek nekoliko kilometara dalje nalazi se lokalitet koji mnogi neopravdano zaobilaze, iako ga povjesničari smatraju jednim od najvrjednijih u Bosni i Hercegovini.
U selu Bjelojevići, na području Boljuna, skriva se pravo blago srednjovjekovne baštine koje oduševljava i brojem stećaka i pričama uklesanim u kamen.
Gotovo 270 stećaka na jednom mjestu
Nekropola u Boljunima nalazi se oko 12 kilometara jugozapadno od Stoca, u smjeru Parka prirode Hutovo blato.
Na ovom lokalitetu očuvano je čak 269 stećaka raspoređenih u dvije zasebne cjeline.
Posjetitelji ovdje mogu vidjeti gotovo sve oblike karakteristične za srednjovjekovne nadgrobne spomenike – od kamenih ploča i sanduka do velikih sljemenjaka i monumentalnih kamenih križeva.
Posebnost Boljuna nije samo njihov broj. Čak 92 stećka ukrašena su bogatim ornamentima, dok je na njih 19 sačuvan natpis pisan bosančicom.
Upravo zbog toga ovo se nalazište smatra jednim od najznačajnijih primjera srednjovjekovne epigrafije u Bosni i Hercegovini.
Poznata imena majstora koji su ostavili trag u kamenu
Za razliku od brojnih drugih nekropola, u Boljunima su ostala zapisana imena ljudi koji su izrađivali ove spomenike.
Među njima se posebno izdvajaju dijak Semorad, autor brojnih natpisa, te klesar Grubač, majstor čiji se rad i danas može prepoznati po bogatoj dekoraciji i jedinstvenim motivima.
Na njegovim stećcima mogu se vidjeti prizori ratnika s mačevima i štitovima, lovačke scene, životinje, ali i motivi koji su rijetkost na srednjovjekovnim spomenicima, poput žene s djetetom, mitskih bića te kola u kojima jahač predvodi jelena.
Prema zapisima na stećcima, vjeruje se kako je i sam Grubač nakon smrti pokopan upravo na ovoj nekropoli.
Natpisi koji i danas pričaju priče
Boljuni nisu poznati samo po kamenim ukrasima nego i po iznimno vrijednim natpisima.
Jedan od najpoznatijih povezuje se s vojvodom Vlatkom Vukovićem Kosačom, slavnim vojskovođom koji je krajem 14. stoljeća porazio Osmanlije kod Bileće. Na njegovu stećku uklesane su riječi:
“A se leži dobri junak i čoek Vlatko Vuković.”
Na drugim spomenicima nalaze se dirljive obiteljske poruke koje svjedoče o ljudima koji su ovdje živjeli prije više od šest stoljeća.
Jedan sin podigao je stećak svom ocu, dok su dvojica braće ostavila zapis u kojem mole da im zemlja bude laka i blaga, naglašavajući kako počivaju na svojoj djedovini.
Bunar koji, prema predaji, nikada nije presušio
U neposrednoj blizini nekropole nalazi se još jedna zanimljivost – Neveš voda, među mještanima poznata i kao Grčki bunar.
Riječ je o velikom kamenom spremniku za prikupljanje kišnice, izgrađenom od oko 1.300 pažljivo složenih kamenih blokova. Promjer mu iznosi oko deset metara, dok dubina doseže približno šest metara.
Prema lokalnoj predaji, bunar je star gotovo dvije tisuće godina, a njegovo ime potječe od starog izraza za nepresušnu vodu.
Mještani tvrde kako ni tijekom najvećih hercegovačkih suša nije ostajao bez vode.
UNESCO-ova baština u sjeni poznatije Radimlje
Godine 2016. Boljuni su zajedno s Radimljom uvršteni na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, čime je Stolac postao jedan od rijetkih gradova u ovom dijelu Europe koji na svom području ima dvije nekropole pod zaštitom UNESCO-a.
Ipak, dok Radimlja zbog svoje lokacije privlači najveći broj turista, Boljuni su ostali mirnije i autentičnije mjesto, bez velikih gužvi.
Posljednjih godina uređuju se pristupni putevi, čisti prostor oko nekropole i bunara te se lokalitet uključuje u pješačke i biciklističke rute, što bi mu u budućnosti moglo donijeti znatno više posjetitelja.
Ako vas put odvede u Stolac ili prema Hutovu blatu, vrijedi skrenuti nekoliko minuta s glavne prometnice.
Boljuni su mjesto gdje se povijest ne nalazi iza stakla muzejske vitrine, nego među kamenim spomenicima koji već stoljećima čuvaju priče o ljudima i vremenu koje je oblikovalo Hercegovinu.
Borak.tv
Foto: Bljesak.info
Leave a Reply