Hercegovina spada među područja s najvišim prosječnim visinama stanovništva na svijetu, i to ne zahvaljujući bogatstvu, nego upravo suprotno.

Od prvih zapisa austrougarske vojske do najmodernijih istraživanja, Hercegovina je prepoznata kao globalni fenomen – “Planina divova”.

No, tek su nam moderna genetika i profesor Pavel Grasgruber s timom znanstvenika dali točne brojke koje ostavljaju svijet u nevjerici.

Čapljina i Široki Brijeg u svjetskom vrhu

Dok se Nizozemci službeno smatraju najvišom nacijom s prosjekom od oko 183 cm, podaci prikupljeni u našim gradovima redefiniraju standarde.

Prema studiji “Mapping the Mountains of Giants“, u srcu Hercegovine prosječna visina mladića redovito prelazi 184 cm.

Posebno su impresivni podaci za specifična mjesta, koji se mogu vidjeti u tablici ispod:

Prosječne visine po gradovima u BiH. Izvor: Grasgruber et al., Royal Society (2017).

To nisu samo puste brojke. To znači da su mladići iz Hercegovine u prosjeku viši od najbogatijih nacija svijeta, unatoč tome što naši ekonomski uvjeti nisu ni blizu njihovih.

Razbijanje mita: jesmo li Iliri ili Slaveni?

Jedno od najčešćih pitanja koje se provlači kroz hercegovačke kave je ono o našem podrijetlu.

Često se čuje da smo “potomci Ilira” zbog visine ili “kršnoga stasa”. Ipak, znanost nudi malo drugačiju, ali jednako fascinantnu sliku.

Ključnu ulogu ovdje igra genetska grupa koju znanstvenici zovu I2a.

Što se zapravo krije u našem DNK kodu godinama istražuju profesori Dragan Primorac i Damir Marjanović, vodeći stručnjaci čija su otkrića o I2a haplogrupi odjeknula u znanstvenom svijetu.

Struka kaže da, iako je haplogrupa I stara i izvorno europska, naša specifična grana (I2a-Dinaric) zapravo je evolucijski “mlada” – njezin zajednički predak živio je prije otprilike 1.800 do 2.500 godina.

Istraživanja ukrajinske genetičarke O. M. Utevske potvrđuju da je naša genetika na Balkan stigla iz područja zapadne Ukrajine i južne Poljske.

Iz te pradomovine, poznate kao Bijela Hrvatska, naši su preci tijekom seoba u 6. i 7. stoljeću donijeli ove specifične gene koji su na hercegovačkom kršu doživjeli pravi procvat.

U svemu tome, gdje su Iliri? Arheogenetska istraživanja kostiju starih Ilira pokazuju da dominantne haplogrupe današnjih Hercegovaca ne potječu izravno od ilirskih populacija.

Dakle, današnja populacija rezultat je miješanja slavenskih doseljenika s ranijim stanovništvom, pri čemu je slavenska komponenta genetski dominantna.

Kako nastaju divovi?

Ako se pitate kako genetika funkcionira, najlakše je to objasniti kroz analogiju kante i kiše koju koriste stručnjaci:

“Kanta” (geni): naša genetika (I2a i drugi geni) određuje koliko je velika naša “kanta”, odnosno koliki nam je maksimalni potencijal za rast. Hercegovci, biološki gledano, imaju najveće “kante” na svijetu.

“Kiša” (prehrana i okoliš) su vanjski čimbenici koji pune tu “kantu”.

Čak i ako uvjeti nisu savršeni, zbog ogromne “kante” mi skupimo više visine nego netko tko ima malu kantu u savršenim uvjetima.

Tradicionalna hrana kao tajno oružje

Grasgruberova studija otkrila je i takozvani nutricionistički paradoks. Iako nismo bogati kao Nizozemci, jedemo namirnice koje su predodređene za rast. Ključ je u proteinskom indeksu.

U tradicionalnoj prehrani posebno se ističu:

1. Domaći mliječni proizvodi: sir iz mijeha kao vrhunski izvor proteina i kalcija.
2. Raštika i suho meso: savršen spoj vitamina i proteina za razvoj kostiju.
3. Svinjetina: pristupačan i kvalitetan izvor proteina koji je povijesno bio temelj prehrane u krškim krajevima.

Znanstvenici su primijetili da u dijelovima BiH gdje se konzumira manje ovih namirnica, ljudi unatoč istoj genetici često ne dosegnu svoj puni potencijal.

Budućnost: možemo li još rasti?

Znanstvenici vjeruju da Hercegovci još uvijek nisu rekli svoju “zadnju riječ”.

Karta s prikazom prosječne visine mladića na Balkanu. Izvor: Biology (2022).

Ako se nastavi poboljšanje životnoga standarda i kvalitete prehrane, predviđa se da bi prosječna visina u našim krajevima mogla doseći nevjerojatnih 190 cm.

Hercegovina tako nije samo kamen i krš, ona je fascinantan primjer kako kombinacija genetike, okoliša i tradicije može stvoriti nešto izuzetno.

(www.jabuka.tv | Josip Bošnjak)