Zašto kitimo božićni bor? Značenje i podrijetlo običaja

božić

Zašto uopće kitimo božićni bor? Iako se danas taj običaj često doživljava kao estetski i obiteljski ritual, njegovi korijeni imaju duboko simbolično i duhovno značenje. U kršćanskoj tradiciji kićenje bora tumači se kao čin zahvalnosti i odavanja počasti Bogu, dok neki povjesničari ističu i njegovu povezanost s ranijim, poganskim običajima štovanja zimzelenog drveća u vrijeme zimskog solsticija.

Slično kao i običaj božićnog darivanja, koji svoje uporište ima u Bibliji – jer su Sveta tri kralja novorođenom Isusu donijela darove – i božićni bor nosi simboliku vezanu uz rođenje Krista. No, pitanje ostaje: zašto baš bor i zašto se kiti?

Različita tumačenja podrijetla

Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti kako je nastao običaj kićenja bora, osobito na Badnjak. Prema jednoj od najčešće prihvaćenih teorija, tradicija se razvila u Njemačkoj u 16. stoljeću među luteranima, odakle se postupno proširila po Europi i ostatku svijeta.

Druga legenda vodi u 7. stoljeće i govori o engleskom propovjedniku koji je djelovao na području današnje Njemačke. Smatra se da je koristio jelu trokutastog oblika kako bi vjernicima objasnio jedinstvo Svetog Trojstva, pri čemu je trokut simbolizirao Oca, Sina i Duha Svetoga.

Spominje se i teorija prema kojoj je Martin Luther u 16. stoljeću prvi ukrasio božićno drvce svjećicama, navodno nadahnut zvijezdama koje su sjale iznad šume u božićnoj noći.

Kako su se borovi nekada ukrašavali

Prije nego što su se pojavili moderni ukrasi, božićna su se drvca kitila jednostavnim, ali simboličnim predmetima. U srednjem vijeku, osobito tijekom crkvenih predstava o raju, na drvca su se vješale jabuke koje su predstavljale razliku između dobra i zla, nadahnute biblijskom pričom o Adamu i Evi.

U Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog bora pojavio sredinom 19. stoljeća, ponajviše pod utjecajem njemačke kulture. Prije toga, domovi su se na Badnjak ukrašavali zelenim granama, plodovima i cvijećem. Kasnije su se borovi kitili papirnatim ukrasima, pozlaćenim orasima i lješnjacima, a često su se na drvca stavljale i svijeće.

Svijeće, koje su još od vremena Rimskog Carstva simbol božanstva i nade, dodatno su naglašavale poruku svjetla koje Božić donosi u tamu, čineći božićni bor snažnim simbolom vjere, nade i novog početka.

Posušje.info

Objava Zašto kitimo božićni bor? Značenje i podrijetlo običaja pojavila se prvi puta na Posušje.info.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)