U Franjevačkom muzeju i galeriji na Širokom Brijegu otvorena je izložba pod nazivom „Narativni prostori – izbor radova iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg“ posvećena stvaralaštvu velikog hrvatskog i francuskog umjetnika Virgilija Nevjestića. Tom prigodom predstavljen je katolički kalendar godine Gospodnje 2026. Dvanaestolisni kalendar sadrži reprodukcije Nevjestićevih radova. Pozdravne riječi uime domaćina uputio je fra Jure Barišić, gvardijan širokobriješkog samostana i ravnatelj Franjevačkog muzeja i galerije. Nazočnima se obratio i fra Branimir Musa, prijatelj pokojnog Virgilija i poznavatelj njegova umjetničkog djela. Program je vodila Željka Šaravanja.
Povjesničarka umjetnosti Lucija Kraljević u katalogu ove izložbe likovnih ostvarenja Virgilija Nevjestića istaknula je:
„Važnu dimenziju njegova stvaralaštva za nas čini i duboka povezanost sa Širokim Brijegom i Franjevačkom galerijom koju je podupirao od njezinih začetaka. Godine 1992. povodom otvaranja galerije darovao je sliku ‘Širokobriješko proljeće’, djelo koje je nastalo u spomen na franjevačku braću, ali u isto vrijeme nosi nadu u novi početak. Nakon ratnih godina ponovno se vraća u galeriju 1998. godine sa samostalnom izložbom kojom potvrđuje trajnu vezu s galerijom. Radovi koji se danas čuvaju u zbirci Franjevačkog muzeja i galerije na Širokom Brijegu pripadaju razdoblju otprilike od 1978. do 1999. godine – vremenu koje obilježava Virgilijevu stvaralačku zrelost i tehničku virtuoznost.“
Lucija Kraljević naglašava to da je zbirka djela Virgilija Nevjestića na Širokom Brijegu dio njegova umjetničkog razdoblja u kojem njegov rukopis doseže punu snagu i prepoznatljivost. Posebno ističe to kako njegov opus čine „narativni svjetovi, fluidni prostori zamišljenosti, nadrealni snovi, raskoš linija i bujica motiva“.
Povjesničarka umjetnosti dodaje da njegov crtež nije realni prikaz motiva, već zamišljena slika stvarnosti te nastavlja: „Njegova djela spajaju sliku i riječ – Virgilije je umjetnik koji je vizualni prikaz obogaćivao komentarima, dosjetkama, dnevnim zapisima, pjesmama. Sve što je okupiralo njegovu misao kod ovog neumornog autora trebalo je biti ispričano, otisnuto, zabilježeno. Njegov rad bio mu je potreban poput disanja, čin katarze.“
Nakon otvaranja izložbe prikazan je film o Nevjestićevu životu i djelu „Tihi skitnica“ redatelja Zdenka Jurilja.
Virgilije Nevjestić, grafičar, slikar i pjesnik, rođen je 1935. u Kolu kod Tomislavgrada, a nakon školovanja u Zagrebu preselio se u Pariz gdje je proglašen za najvećeg grafičara 20. stoljeća. Posmrtni ostaci ovog umjetnika i njegove supruge Danielle preneseni su prije dvije godine u Zagreb, a cjelokupna ostavština, prema njegovoj želji u domovinu.
Powered by WPeMatico