Tvrtka iz Singapura, koja ne postoji ni godinu dana, dobila je jedan od najvećih energetskih projekata u Republici Srpskoj (RS) – izgradnju vjetroelektrane na jugu Bosne i Hercegovine (BIH) vrijedne oko 800 milijuna eura.
Radi se o projektu dodijeljenom na temelju ugovora koji je Vlada bh. entiteta Republika Srpska (RS) potpisala s konzorcijem tvrtki “Zhongji Construction” iz Kine i “Zodic Energy” iz Singapura krajem prošle godine.
O singapurskoj tvrtki “Zodic Energy”, koja nema ni vlastitu web stranicu, gotovo da nema javno dostupnih informacija, a veza između nje i tvrtke “Zhongji Construction” iz Pekinga je nepoznata, piše Radio Slobodna Europa.
Ovaj konzorcij nije bio prvi izbor vlasti. Posao je izvorno dodijeljen drugom kinesko-singapurskom konzorciju, koji se sastoji od tvrtki “Zhongbo Group” i “China Power”, a koje su s Vladom RS-a potpisale ugovor još 2024. godine.
Kako je tada objavila Vlada RS-a, ugovor je u njihovo ime potpisao entitetski ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.
Taj konzorcij se, međutim, povukao iz projekta, za što službeni razlozi nikada nisu objavljeni.
U međuvremenu, projekt je dobio novo ime, kao i novog investitora. Vjetropark “Trebinje 1” preimenovan je u “Leotar” po planini u blizini Trebinja.
Zajedničko u oba slučaja je činjenica da su ugovori sklopljeni bez javnog poziva, izravnim dogovorom između Vlade RS-a i investitora.
Iako Zakon o koncesijama RS-a propisuje da se koncesije dodjeljuju putem javnog poziva, istovremeno ostavlja mogućnost zaobilaženja tog postupka – ako je Vlada potpisala ugovor s određenom tvrtkom. Ovaj zakonski izuzetak korišten je u ovom slučaju.
Organizacija “Transparency International BiH” upozorava da takvi poslovi “ostavljaju prostor za sumnju u zakonitost postupka i mogućnost favoriziranja određenih investitora”.
Zodic Energy, tvrtka koja je podnijela zahtjev za koncesiju, osnovana je u ožujku prošle godine, prema podacima iz službenog singapurskog registra tvrtki.
Prema podacima dostupnim na internetu, bavi se proizvodnjom solarnih panela, kao i građevinskim radovima.
Sjedište kineske tvrtke “Zhongji Construction Group”, s kojom su vlasti RS-a također potpisale ugovor, nalazi se u Pekingu, kako je navedeno na njihovoj web stranici.
Između ostalog, bave se obnovljivim izvorima energije, proizvodnjom dronova, međunarodnom trgovinom, pametnom poljoprivredom. Na svojoj službenoj web stranici navode da godišnje proizvode robu i pružaju usluge u vrijednosti od približno 2,6 milijardi dolara.
Trenutno nije jasno kakvu će ulogu kineska tvrtka imati u projektu, budući da je prema Ministarstvu energetike i rudarstva RS-a samo “Zodic Energy” zatražio koncesiju.
Na internetu nema kontaktnih podataka za ove tvrtke, dok “Zodic” nema ni vlastitu web stranicu.
Na web stranici kineske Zhongji grupe navodi se da su sudjelovali u projektima u nekoliko zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ali nema detalja o tim projektima.
Kinesko-singapurski konzorcij, koji je odustao od projekta, osnovao je u rujnu 2024. tvrtku “Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka”, ali kada je novi konzorcij preuzeo projekt, kupili su i ovu tvrtku.
Prema trgovačkom registru RS-a, “Zhongbo Group” iz Banje Luke nema kontaktni broj telefona ni adresu e-pošte, a kao direktor naveden je Zhang Wei, koji nije bio dostupan za komentar.
Na adresi gdje su registrirali prostorije, Aleji Svetog Save 7A, uglavnom se nalaze odvjetnički uredi, a nema ni traga kineskoj tvrtki.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a odgovaraju da je sporazum o suradnji s kineskom i singapurskom tvrtkom potpisan 3. listopada 2025., bez preciziranja tko ga je potpisao, te da je zahtjev za koncesiju za izgradnju vjetroelektrane podnijela tvrtka “Zodic Energy” iz Singapura.
Ističu da je njihova obveza izgraditi vjetroelektranu, te prethodno dobiti potrebne dozvole i novac.
Ako “nema prepreka za realizaciju projekta”, dodaje Ministarstvo, sve bi trebalo biti zaključeno ugovorom o koncesiji.
Obveza investitora, ako dobije koncesiju, jest platiti naknadu od 7,8 milijuna maraka (oko četiri milijuna eura) u proračun RS-a.
Do danas su vlasti RS-a dodijelile dvije koncesije za vjetroelektrane, domaćim i europskim investitorima, obje u Hercegovini.
Transparency International BIH objavio je studiju o planiranom vjetroparku, u kojoj upozoravaju da potpisivanjem izravnog ugovora “investitori stječu značajne dugoročne privilegije bez odgovarajuće provjere svojih tehničkih i financijskih mogućnosti”.
Dodaju da model po kojem je “Zodić” registriran u Singapuru, a prije njega i “China Power”, znači manje obveze izvještavanja i ograničen javni uvid u stvarno vlasništvo i novčane tokove.
“Takva struktura otežava provjeru vjerodostojnosti investitora i stvara rizik od sukoba interesa ili prikrivanja veza između aktera”, navodi ova organizacija.
Transparency ističe da ovaj slučaj ukazuje na slabosti sustava upravljanja prirodnim resursima i velikih infrastrukturnih projekata u RS-u.
“Kada se koncesije dodjeljuju bez natječaja, s ograničenim informacijama o investitorima i bez jasnih kriterija evaluacije, energetska tranzicija prestaje biti razvojna i klimatska prilika, a postaje potencijalni izvor pravnih sporova, financijskih gubitaka i društvenog nepovjerenja”, upozoravaju.
Podsjećaju na ranije sumnjive koncesije, poput slučaja “Viaduct” ili koncesije za rudarenje ugljena dodijeljene ruskoj tvrtki “Comsar Energy” u Termoelektrani Ugljevik.
Odlukom visokog predstavnika, slovenskoj tvrtki “Viaduct” isplaćeno je 57 milijuna eura odštete, nakon što je arbitražni sud u Washingtonu zaključio da je Vlada RS-a 2013. godine nezakonito raskinula ugovor o izgradnji hidroelektrane na Vrbasu.
Vlasti RS-a trenutno su u procesu preuzimanja tvrtke “Comsar Energy RS”, u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Sardarova, koja ima koncesiju za rudarenje ugljena u Ugljeviku. Sardarov za to traži nešto više od 120 milijuna eura.
Europska unija i Sjedinjene Američke Države ranije su upozorile da je Bosna i Hercegovina među zemljama zapadnog Balkana koje su “pod napadom” Kine.
Na saslušanju u američkom Kongresu početkom prosinca, predsjednik Pododbora za Europu, Keith (Keith) Self, upozorio je da Kina “koristi ekonomske dogovore diljem regije kako bi održala svoj maligni aparat i iskorištavala korupciju na Zapadnom Balkanu”.
U svom izvješću iz studenog, Europsko vijeće za vanjske poslove (ECFR) klasificira Bosnu i Hercegovinu kao jednu od “država najizloženijih kineskom utjecaju na Zapadnom Balkanu”.
Vjetropark bi se trebao proširiti na nenaseljeno područje od oko 16 četvornih kilometara, sjeverno od Trebinja.
Za sada, osim sporazuma o suradnji, jedini konkretan korak prema izgradnji vjetroelektrane o kojem je javnost upoznata napravili su vijećnici u Trebinju, koji su krajem studenog usvojili odluku da se izradi Plan zoniranja “Vjetropark Leotar”.
Na toj sjednici, Luka Petrović, vršitelj dužnosti direktora Elektroprivrede RS, ali i vijećnik Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) u gradskoj skupštini, projekt je opisao kao “ozbiljnu investiciju”.
“Potrebno je izgraditi 87,5 kilometara cestovne infrastrukture kako bi se došlo do lokaliteta, a naravno da je to dugoročna priča. Zainteresirani smo za otkup energije, ali prema okolnostima i zelenoj agendi, vidjet ćemo kako ERS još može sudjelovati u projektu”, rekao je.
Dodao je da bi izgradnja mogla trajati pet do sedam godina.
Sljedeći korak je odobrenje Komisije za koncesije RS, što bi trebala potvrditi i Vlada. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije, dobivanje dozvola, odabir preciznih lokacija za vjetrenjače, a tek onda pronalaženje financijskih sredstava.
Zastupnica oporbene Liste za pravdu i red u Skupštini Trebinja, Dajana Milišić, za RFE/RL kaže da ni nakon sjednice nije jasno koje su tvrtke koje će graditi vjetroelektranu.
„Dođete na skupštinu, dočeka vas takva odluka, a ne znate ništa o izvođačima koji bi trebali preuzeti taj posao, ozbiljan posao“, rekao je Milišić.
Vjetroelektrana „Leotar“, kapaciteta 535 megavata, trebala bi godišnje proizvoditi oko 1.270 gigavat-sati električne energije, navodi „Transparency“ u svojoj studiji, što iznosi oko desetinu trenutne potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini.
Izvor: pogled.ba
