Rodna ravnopravnost nije samo temeljna vrijednost Evropske unije, već i ključna komponenta rada GIZ-a. Kroz svoje projekte, GIZ aktivno promoviše rodnu ravnopravnost i eliminiše rodno zasnovanu diskriminaciju, prepoznajući da je jednakost spolova neophodna za održivi ekonomski razvoj. Posebna pažnja posvećena je obrazovnom sektoru, gdje rodno-odgovorno stručno obrazovanje igra ključnu ulogu u razbijanju stereotipa i osiguravanju jednakih prilika za sve.
U obrazovanju počinje svaka promjena – pa i ona koja vodi ka rodnoj ravnopravnosti. Kroz projekte koji povezuju škole, nastavnike i institucije, GIZ pomaže da stručno obrazovanje postane prostor jednakih prilika za djevojke i dječake. Kroz edukacije, podršku i razmjenu iskustava, nastavnici širom Bosne i Hercegovine uče kako da prepoznaju i uklone rodne stereotipe, stvarajući školu u kojoj se svako može razvijati prema svojim sposobnostima, a ne prema očekivanjima društva.
Rodno-odgovorno stručno obrazovanje
Kako bi osnažio nastavno osoblje i obrazovne institucije, GIZ organizira kontinuirane treninge za predstavnike pedagoških zavoda, ministarstava obrazovanja i nastavno osoblje. Prva generacija polaznika iz 2021. godine, koja je brojala 50 učesnika, uspješno primjenjuje stečena znanja u obrazovnim procesima. Stanislava Matić, jedna od polaznica, naglasila je kako joj je edukacija GIZ-a omogućila da pri reviziji nastavnih planova i programa za stručne škole integriše principe rodne ravnopravnosti, uključujući upotrebu rodno osjetljivog jezika.
Druga generacija polaznika, njih 40 iz Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, završila je obuku kroz pet modula podržane kroz program Održivi ekonoski razvoj i promocija zapošljavanja u BiH (SEDEP) koju sufinansiraju Vlada SR Njemačke (BMZ) i Vlada Švicarske. Fokus edukacije bio je na važnosti roda u obrazovanju, prepoznavanju i eliminaciji diskriminacije te integraciji rodne ravnopravnosti u tehničko i stručno obrazovanje. Učesnici su stekli i praktična znanja o stvaranju rodno osjetljivog okruženja u učionici te ulozi stručnog obrazovanja u smanjenju rodnih barijera na tržištu rada. Ovi moduli osigurali su temelj za značajne promjene koje učesnici već implementiraju u svojim obrazovnim ustanovama.
Majda Tolić, savjetnica za stručno obrazovanje i tržište rada SEDEP programa, ističe kako su rodno zasnovani stereotipi idalje prisustni u društvu, i kako nažalost često oblikuju profesionalne puteve djevojaka i dječaka. „Rodno odgovorno obrazovanje može pomoći u preusmjeravanju tržišta rada prema većoj ravnopravnosti, omogućavajući djevojkama i ženama da steknu vještine i obrazovanje neophodne za pristup bolje plaćenim poslovima. Ovaj pristup ne koristi samo ženama, već i cjelokupnoj ekonomiji, smanjujući rodne jazove u zapošljavanju“, objašnjava Tolić.
Statistika i izazovi rodne neravnopravnosti
Podaci za školsku 2023/24. godinu pokazuju da je ukupno 107.740 učenika pohađalo srednje škole u Bosni i Hercegovini. Od toga, 58,78% je upisano u tehničke škole, a 17,69% u srednje stručne škole, što znači da čak 76,47% učenika pohađa stručne škole. Ove brojke otvaraju važno pitanje utjecaja rodnih stereotipa na izbor zanimanja i buduću profesionalnu orijentaciju mladih.
Lejla Gačanica, trenerica na GIZ-ovim edukacijama, naglasila je da se rodne nejednakosti u obrazovanju manifestiraju na više nivoa: kroz nastavni plan i udžbenike (pisani kurikulum), kroz organizaciju nastavnih aktivnosti i svakodnevni život u školi (skriveni kurikulum), ali i kroz podjelu zanimanja na „muška“ i „ženska“. „Izrazito je važno educirati nastavno osoblje o rodno-odgovornom obrazovanju i pokazati im kako mogu integrirati ravnopravnost u svakodnevni rad. Učesnici treninga su pokazali veliki interes i vjerujem da će naučene lekcije moći primijeniti u svakodnevnoj praksi“, ističe Gačanica.
Rušenje stereotipa u obrazovanju
Rodno-odgovorno obrazovanje ima direktan utjecaj na smanjenje stereotipa u školama. Pedagogica Lejla Mehanović iz JU Mješovita srednja škola Živinice naglašava koliko je važno osnažiti učenike da prepoznaju i odbace štetne rodne norme. „Sve češće dolaze i dječaci koji se obrazuju za „muška“ zvanja i zanimanja-kao što su električari, automehaničari ili zavarivači, koji žele razgovarati o svojim problemima, a nerijetko i zaplaču. To pokazuje koliko je važno stvoriti okruženje u kojem mladi mogu slobodno izražavati emocije, bez straha od stigmatizacije“, ističe Mehanović.
Sve veći broj škola prepoznaje potrebu za rušenjem rodnih predrasuda, naročito u stručnom obrazovanju, gdje tržište rada zahtijeva kompetentne i kvalifikovane radnike, neovisno o spolu. Defektologica Majda Balvanović iz iste škole navodi da u njihovoj školi već odavno ne postoje „muška“ i „ženska“ zanimanja. „Mašinski tehničar se nekada smatrao isključivo muškim zanimanjem, ali danas imamo podjednak broj dječaka i djevojčica u ovom sektoru, što je direktna posljedica promjena na tržištu rada i edukativnih inicijativa poput onih koje provodi GIZ“, naglašava Balvanović.
Rodna ravnopravnost u obrazovanju nije samo pitanje koje se tiče djevojaka i žena, već transformacija koja osnažuje cijelo društvo. Prepoznavanjem i eliminisanjem stereotipa o zanimanjima i ulogama u društvu, obrazovni sistem može postati inkluzivniji i efikasniji. Uz kontinuiranu edukaciju nastavnika i promociju rodno-odgovornog obrazovanja, osiguravaju se jednake prilike za sve učenike i učenice, bez obzira na njihov spol. GIZ, kroz svoj SEDEP program, i dalje ostaje posvećen ovom cilju, osiguravajući dugoročne pozitivne promjene u obrazovnom sistemu i društvu u cjelini.
