Post, nemrs i milostinja već stoljećima zauzimaju važno mjesto u katoličkoj duhovnosti, a njihova poruka i danas snažno govori suvremenom čovjeku. Na to podsjeća fra Dragan Smiljan Kožul u svom promišljanju o crkvenim propisima i dubljem smislu pobožnosti, naglašavajući kako se iza vanjskih čina krije poziv na iskren odnos s Bogom.
„Bog vidi u skrovitosti“
Korijeni ovih pobožnih praksi sežu do Staroga zavjeta, gdje Bog po Mojsiju i prorocima jasno poručuje da prava pobožnost ne obuhvaća samo unutarnje raspoloženje srca – obraćenje, kajanje i skrušenost – nego i konkretna, vidljiva djela poput milostinje, posta i molitve. Ta je praksa bila sastavni dio života Božjega naroda, a sam Isus Krist ju je potvrdio i produbio svojim naukom i osobnim primjerom, usmjeravajući vjernike prema Bogu „koji vidi u skrovitosti“ i koji, prema evanđeoskim riječima, uzvraća onima koji čine dobro iz iskrene vjere.
Upravo zato kršćani još od apostolskih vremena ova djela ne shvaćaju kao sredstvo za stjecanje ljudskog priznanja, nego kao način slavljenja Boga i rasta u vjeri.
Razlika između posta i nemrsa
Kako bi se ta duhovna praksa očuvala i redovito živjela, Crkva je uspostavila pet crkvenih zapovijedi, koje čine temelj moralnog života vjernika. Njihova je svrha, kako navodi Katekizam Katoličke Crkve, osigurati minimum potreban za duh molitve, moralnu zauzetost i rast ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Među njima je i peta zapovijed koja se odnosi na obdržavanje posta i nemrsa.
Fra Dragan Kožul upozorava da među vjernicima često postoji nerazumijevanje razlike između ta dva pojma. Post znači ograničen unos hrane – u pravilu se ujutro i navečer uzima samo mala količina, dok je jedan obrok u danu, najčešće ručak, pun. Post može biti i stroži, a njegov najzahtjevniji oblik je post o kruhu i vodi, poznat kao žažinjanje. Nemrs, s druge strane, podrazumijeva uzdržavanje od mesa i mesnih proizvoda, a u strožim oblicima i od jaja, mlijeka i sira.
Kako su se propisi mijenjali
Crkveni propisi precizno određuju dane kada su obvezni i post i nemrs, kao i one kada se traži samo jedno od toga. Prema važećim pravilima, strogi post i nemrs obvezni su isključivo na Čistu srijedu i Veliki petak. U ranijim vremenima ti su propisi vrijedili i za Badnjak te uočnice Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i Uznesenja Marijina, no danas ti dani više nisu zapovjeđeni.
Razlog tome, kako se ističe, leži u promijenjenim životnim okolnostima, poput prehrane u menzama ili radnog ritma koji mnogima otežava strogo obdržavanje posta i nemrsa. Unatoč tome, mnogi vjernici i danas dragovoljno poste u tim danima, što Crkva smatra vrijednim i duhovno plodonosnim činom.
Nemrs je i dalje obvezan svakog petka u godini, kao trajni podsjetnik na Kristovu žrtvu. Kada je riječ o kvatrenim danima, Crkva danas ne propisuje obvezni post ni nemrs, nego ostavlja prostor osobnoj pobožnosti, uz povjerenje da Bog vidi i nagrađuje iskrena odricanja.
Post kao oslobađanje
Posebno se u tom kontekstu ističu poruke Kraljice Mira, koje vjernike često pozivaju na strogi post i nemrs, osobito petkom, odnosno na post o kruhu i vodi. No, kako naglašava fra Dragan Kožul, u tim se porukama post ne svodi samo na hranu. Naglasak je stavljen i na odricanje od svega što čovjeku šteti i narušava njegovo dostojanstvo, poput alkohola, droge, pornografije ili pretjeranog gledanja televizije.
Takav post, prema tim porukama, Bogu je osobito drag jer vodi oslobađanju od ovisnosti i otvara put prema istinskoj unutarnjoj slobodi.
Promišljanje fra Dragana Kožula zaključuje porukom da post, nemrs i molitva nisu puki propisi ni formalnost, nego put prema dubljoj vjeri, odgovornijem življenju i većoj otvorenosti prema Bogu i bližnjemu, prenosi Bitno.net.
Posušje.info
Objava Post i nemrs: što Crkva propisuje, a što je smisao odricanja pojavila se prvi puta na Posušje.info.