Obiteljsko okupljanje i druženje u ozračju koje može pružiti samo prosinac, ali i druge društveno značajne odrednice koje krase najradosniji kršćanski blagdan Božić, odnosno njegovu sociološku dimenziju koja svoje korijene ima u duhovnoj, ključni su motivi koji i ove godine, baš kao i nebrojeno puta do sada, pokreću ljude, daju optimizam, unose svjetlo u svakodnevno društveno-političko sivilo.
Integrativna dimenzija
A u kontekstu Bosne i Hercegovine Božić, ali i predstojeća Nova godina, sa sobom otvara i određene specifičnosti koje se ogledaju u snažnoj integrativnoj dimenziji navedenih blagdana i praznika, a što je posljedice spleta brojnih okolnosti i uzroka uslijed kojih značajan broj žitelja zemlje trenutačno živi izvan domovine. Dolazak dijaspore moguće je primijetiti i kroz povećanu frekvenciju vozila sa stranim registracijskim pločicama, a prizori koje je moguće svakodnevno vidjeti na prometnicama svjedoče o velikom broju onih koji su zbog loše ekonomske situacije pokušali potražiti bolje uvjete života u drugim europskim zemljama. Međutim, Božić je vrijeme kada se rado vraćaju doma, vodeći se emocijama koje su i dalje snažne te koje svjedoče o neraskidivoj vezi s mjestom podrijetla, ulicom, selom, gradom. Upravo je emocionalni aspekt ono što daje nadu kako će dijaspora jednoga trenutka ipak odlučiti vratiti se u domovinu, no prije toga svakako će ojačati veze i ponovno “zapaliti” davno ugašeni plamen prijateljstava, ekonomski osnažiti svoje selo i grad, a u konačnici dati toliko potreban pečat zajedništva koji je preduvjet svakog drugog napretka i pokretačka snaga društvenih, ali i ekonomskih promjena. O ekonomskom aspektu dijaspore mnogo je toga rečeno, a ona će ove godine, osim izravnih novčanih transfera, aktivno sudjelovati i u potrošnji, osnažujući i podupirući i na taj način očuvanje radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Naravno, ne treba zanemariti ni dugoročni potencijal koji iseljeništvo ima kada govorimo o ulaganjima u domovinu, a taj će potencijal, očekivanja su, biti dodatno osnažen i zbog velikih promjena kojima svjedočimo na razini Europske unije i Europe općenito, koja traži način jačanja vlastitih gospodarskih potencijala. Nakon Božića slijedi nekoliko dana u kojima će se društveni život preseliti na trgove, sve u sklopu priprema za doček Nove godine, a upravo taj segment sa sobom nosi i značajan gospodarski aspekt. Sam doček u brojnim će gradovima biti organiziran uz nastup poznatih domaćih i regionalnih glazbenika, a očekivanja su kako će mnoge od jedinica lokalne samouprave biti privlačno mjesto za dolazak posjetitelja iz zemalja okruženja, osnažujući tako turističke pokazatelje. Što se tiče ekonomskih prednosti, morat ćemo pričekati kraj siječnja i početak veljače, kada će biti dostupni egzaktni podaci o iznosima potrošnje, ali i broju posjeta i noćenja.
Stanje na granici
No, početkom siječnja svjedočimo jednom drugom aspektu koji se izravno veže uz promet i stanje na granicama, a u tom smislu valja uputiti na neke promjene koje je moguće očekivati. Riječ je u prvom redu o sustavu EES koji od stanovnika BiH koji nemaju državljanstvo neke od članica Europske unije traži ustupanje biometrijskih podataka. S obzirom na to da smo u vremenu koje karakterizira povećana frekvencija, a osobito uslijed činjenice da će se značajan broj žitelja Bosne i Hercegovine početkom siječnja vraćati u zemlje Europske unije, na granicama će biti potrebno malo više strpljenja. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske potvrdili su kako će se sustav EES, kao i do sada, primjenjivati postupno, to jest vrijeme aktivne primjene sustava povećavat će se svakog mjeseca za minimalno dodatna dva sata, sve do potpune primjene. – Potpuna primjena sustava ulaska/izlaska, kojom će se u cijelosti napustiti otiskivanja štambilja, predviđena je za travanj 2026. godine – najavili su iz MUP-a. Poruka svima koji će na put – budite strpljivi i pazite jedni na druge.
Powered by WPeMatico