Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić sudjelovao je na summitu Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, održanom u sjedištu Europskog vijeća u Bruxellesu, gdje je predstavljao Bosnu i Hercegovinu i iznio svoje viđenje europskog puta zemlje.
U svom obraćanju naglasio je da mu je bilo teško pronaći ravnotežu između kritike i zabrinutosti, ali i iskrenog razočarenja zbog sporosti reformskog procesa.
„U tom nastojanju imam problem odlučiti do koje mjere kritizirati izostanak ozbiljnih postignuća Bosne i Hercegovine na putu ka EU, te kako izraziti moje razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan“, rekao je Komšić, podsjetivši na neuspjehe Vijeća ministara BiH da usvoji ključne zakone, uključujući Zakon o sudovima, Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću te Odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača.
Kako je istaknuo, posebno je problematično to što se od Bosne i Hercegovine očekuje ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije iz 2019. godine, dok se ni osnovni institucionalni koraci ne uspijevaju provesti.
Presude i reformski pomaci
Komšić je, s druge strane, izrazio zadovoljstvo pojedinim dijelovima nacrta zaključaka Europskog vijeća koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
„Prvenstveno, ‘neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje’“, naveo je, naglašavajući i važnost jednakosti i nediskriminacije građana kroz provedbu presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava.
Posebno je istaknuo stav da se ne smije poduzeti nijedan korak koji bi otežao provedbu tih presuda ili dodatno produbio etničke podjele, kao i potrebu unaprjeđenja integriteta izbornog procesa prije Općih izbora 2026. godine.
Podsjetio je i na konkretne pomake: ratifikaciju sporazuma s Eurojustom, privremenu primjenu sporazuma s Frontexom, izmjene Zakona o osobnim podacima i Zakona o graničnoj kontroli, te usvajanje Reformske agende u posljednji trenutak kako bi se omogućila provedba Plana rasta.
Ipak, upozorio je da ključni koraci tek slijede – imenovanje koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora, kao i izrada Nacionalnog plana usvajanja pravne stečevine EU.
„Kao i mnogi građani Bosne i Hercegovine, smatram da je to premalo i presporo“, poručio je Komšić, podsjećajući da i sam nacrt zaključaka Europskog vijeća konstatira da je „reformska dinamika i dalje zaustavljena“.
Plin, HDZ i institucionalne blokade
U svom govoru osvrnuo se i na pitanje energetske sigurnosti, ističući da je čak i diversifikacija opskrbe plinom predmet političkih uvjetovanja.
„Čak je i diversifikacija naše opskrbe plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmetom političkih uvjetovanja od strane vladajuće HDZ BiH“, rekao je, navodeći da se Južna plinska interkonekcija, koja bi Bosnu i Hercegovinu povezala s LNG terminalom na Krku, koristi kao poluga pritiska za izmjene izbornog zakona koje, kako tvrdi, produbljuju etničke podjele suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava.
Dodao je da novi element predstavlja jasno izražen interes Sjedinjenih Američkih Država za razvoj, izgradnju i upravljanje tim plinovodom, što vidi kao potencijalno rješenje.
Dotaknuo se i problema javnog RTV servisa, upozorivši da bi dugovanja i opstrukcije u raspodjeli prihoda mogle dovesti do gašenja BHRT-a.
Demokracija kao ključ rješenja
Komšić je zaključio da izlaz iz svih navedenih problema vidi u jačanju demokracije. Podsjetio je na inicijativu Europske komisije pod nazivom „Europski demokratski štit“ i izrazio uvjerenje da bi i zemlje kandidatkinje trebale biti uključene u slične mehanizme.
Prema njegovim riječima, temeljni problem Bosne i Hercegovine leži u ustavnom okviru nastalom Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je etničkom podjelom vlasti stvorio funkcionalnu blokadu u miru.
„Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru“, rekao je, navodeći primjere veta u Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini koji mogu zaustaviti ključne odluke na europskom putu.
Obrana Bošnjaka i upozorenje na destabilizaciju
U završnom dijelu govora Komšić se osvrnuo na položaj Bošnjaka, istaknuvši da se upravo oni, kao narod koji u najvećem postotku podržava EU integracije, često lažno etiketiraju kao „radikalno-islamistički“.
„Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov ‘europski’ potencijal i spriječi korištenje pune demokracije“, upozorio je, dodavši da radikalne desničarske i anti-europske snage, kako u regiji tako i unutar EU, pokušavaju blokirati institucije BiH, spriječiti održavanje izbora 2026. godine i stvoriti sliku Bosne i Hercegovine kao propale države.
„Neće uspjeti“, poručio je Komšić, naglasivši da je većina građana BiH, bez obzira na etničku pripadnost, protiv takvog scenarija te da istraživanja pokazuju kako je oko 70 posto građana za europske integracije.
Dodikova reakcija
Na Komšićev govor reagirao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, poručivši da „političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora“.
Dodik tvrdi da je sve što je Komšić iznio u Bruxellesu „bila laž“ te da je nastupao isključivo u svoje ime.
„Ono što je govorio u Bruxellesu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje“, naveo je Dodik na mreži X, dodajući da BiH nije usvojila nikakvu deklaraciju koja bi takve stavove činila obvezujućima.
Također je optužio Komšića da se obraćanjem dodvoravao bošnjačkom biračkom tijelu, u nadi da će njegov kandidat ponovno biti izabran za „hrvatskog“ člana Predsjedništva.
„To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa nitko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića“, napisao je Dodik.
Zaključno je dodao da, ako se Komšićeve riječi u Bruxellesu smatraju službenom politikom BiH, onda je, prema njegovu mišljenju, jasno zašto predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije sudjelovao na summitu, prenosi Bljesak.
Posušje.info
Objava Komšić u Bruxellesu: Lažne optužbe protiv Bošnjaka koče EU integracije BiH pojavila se prvi puta na Posušje.info.