Ako zimi uđete u neku crkvu u Švedskoj, gotovo sigurno ćete primijetiti isti prizor: tiho svjetlo, redove zapaljenih svijeća i ljude koji u tišini odaju počast svojim najmilijima. No, jedan detalj danas odudara od tradicije – ondje gdje je nekad stajala metalna kutija za kovanice, sada se često nalazi QR-kod.
Umjesto zvuka novca koji pada u kutiju za priloge, danas se čuje tek kratka vibracija mobitela. Vjernici donacije crkvi uplaćuju putem Swisha, popularne aplikacije za mobilno plaćanje, koja je u Švedskoj postala svakodnevica.
Sjever Europe gotovo bez gotovine
Švedska i Norveška prednjače u Europi kada je riječ o napuštanju gotovine. U Švedskoj se čak 90 posto svih plaćanja obavlja digitalno, a tek polovica građana koristi gotovinu barem jednom mjesečno. Ukupna vrijednost gotovine u opticaju iznosi manje od jedan posto BDP-a.
Za usporedbu, u Japanu se i dalje čuva gotovina u iznosu od oko 22 posto BDP-a – u novčanicima, kućama i ispod futona. Južna Europa još uvijek se oslanja na gotovinu, dijelom zbog nižeg standarda, a dijelom zbog sive ekonomije. Njemačka i Austrija pak ostaju vjerne fizičkom novcu zbog snažnog naglaska na privatnost, ukorijenjenog u povijesnim iskustvima represije.
Gotovina se povlači, ali ne nestaje
I u zemljama koje su joj tradicionalno naklonjene, gotovina se sve rjeđe koristi. Europa danas ima upola manje bankomata po stanovniku nego SAD, a njihov broj nastavlja padati. U Danskoj banke raspolažu s toliko malo gotovine da pljačke više gotovo i nemaju smisla.
Europske vlasti godinama su poticale digitalna plaćanja kako bi suzbile sivu ekonomiju i pranje novca. Grčka je, primjerice, obvezala restorane, trgovine i taksiste da prihvaćaju kartice i izdaju račune. Europska unija ograničila je gotovinska plaćanja, a Europska središnja banka 2019. prestala je tiskati novčanicu od 500 eura, često povezivanu s ilegalnim aktivnostima i prozvanu „Bin Laden“, prenosi Kroativ.
Potrošači su izabrali kartice – ali sada se dvoume
U eurozoni je 2016. godine gotovina korištena u 79 posto osobnih transakcija. Do 2024. taj se udio smanjio na 52 posto, dok su kartice postale dominantne, osobito kod većih iznosa. Nakon pandemije Covid-19 mnogi su ugostitelji i trgovci u potpunosti odustali od gotovine – prošle godine čak 12 posto europskih poduzeća nije je uopće prihvaćalo.
Ipak, sada se postavlja pitanje je li Europa otišla predaleko. Najviši sud EU-a još je 2021. presudio da se gotovina u načelu mora prihvaćati, a ministri svih 27 država članica nedavno su dodatno naglasili da bi odbijanje gotovinskih plaćanja trebalo biti zabranjeno.
Kad nestane struje – nestaje i novac
Jedan od ključnih razloga za preispitivanje potpune digitalizacije jest sigurnost. Digitalna plaćanja ovise o struji i internetu. Tijekom velikih nestanaka električne energije u Španjolskoj prošlog proljeća, mnogi građani nisu mogli kupiti ni osnovne potrepštine.
Postoji i geopolitički aspekt – europski sustav plaćanja uvelike ovisi o američkim kompanijama poput Vise i MasterCarda. Iako se razmatra uvođenje digitalnog eura, taj projekt još je daleko od realizacije.
Zbog svega toga, u Švedskoj se građanima već godinama savjetuje da kod kuće imaju dovoljno gotovine za barem tjedan dana. Istu preporuku sada daje i Europska unija. Nakon godina beskontaktnog plaćanja i „swipeanja“, Europa ponovno otkriva vrijednost novčanica i kovanica u džepu, prenosi Kroativ.
Posušje.info
Objava Kad padne struja, pada i sustav: Zašto Europa opet želi gotovinu pojavila se prvi puta na Posušje.info.