Hrvatska obrambena industrija ulazi u fazu snažnijeg rasta, oslanjajući se na postojeće kapacitete, nove tehnologije i suradnju s Ministarstvom obrane. Domaće tvrtke sve su vidljivije u NATO-u i zajedničkim europskim nabavama, uz ambiciju da se dodatno pozicioniraju na globalnom tržištu. Što sve proizvodimo i nudimo u Otvorenom su govorili Goran Basarac, predsjednik Uprave državne agencije Alan, Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta, Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe i Marko Košuljandić iz tvrtke Shadow Nautics.
Basarac je zadovoljan današnjim sastankom, u kratkom roku aktivirano je preko 30 tvrtki u hrvatskom obrambenom klasteru.
– Rutte se upoznao s “kralježnicom” hrvatske obrambene industrije, od AI-ja, kibernetičke sigurnosti, upoznali su se i s nekim novim tvrtkama, nekim novim konceptima, nekakvim novim start-upovima, rekao je.
Na pitanje imamo li pokrivene sve vojne segmente, rekao je da u principu imamo, nedostaju nam neke, ali većinu proizvodimo sami.
– Zrakoplovi, helikopteri, rakete srednjeg i dugog dometa trenutačno ne proizvodimo, rekao je.
Smatra da je Rutte bio impresioniran onime što je vidio.
– Određene tvrtke ovdje već rade sa NATO-om. Znaju postupanje po NATO pravilima i standardima. Imaju NATO NSN brojeve. Znači nije hrvatska obrambena industrija nešto novo u ovom trenutku. Njima treba samo dati jednu priliku, jednu šansu. One su spremne i očekuju poslove, očekuju ugovore koje bi im mogli donijeti nekakvu novu profitabilnost, neka nova tržišta.
Zahvalio je uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i kabinetu ministra obrane da je aktivirao Hrvatski klaster konkurentnosti.
Goran Basarac
Foto: Otvoreno / HRT
Pavlin: Hrvatska u pravilu dobije tendere
Pavlin je rekao da u Hrvatskoj HS Produkt nema konkurenciju, ali u svijetu imaju.
– U svijetu su 4-5 tvrtki najzastupljenije – njemački Heckler & Koch, češka Zbrojovka, talijanska Berettu, austrijski Glock te jednu, dvije američke firme kao što su Smith & Wesson i Colt.
Rekao je da je Hrvatska dokazala da, kada god dobije šansu, u pravilu dobije tendere.
HS Produktu je glavno tržište u svakom slučaju SAD.
– Hrvatska je u najboljim godinama bila ispod 2% naše ukupne proizvodnje i prodaje, a sad zadnjih 5 godina to je, ja bih rekao, negdje na nivou 0,5%. Zahvaljujući činjenici da je Hrvatska u NATO-u, mi imamo priliku da doista dobijemo neke NATO certifikate koje inače ne bismo mogli dobiti ili bismo puno teže dobili, rekao je.
Željko Pavlin
Foto: Otvoreno / HRT
Đuro Đaković zadržao znanje i kompetencije iz obrambene industrije
Ćosić rekao je da je Đuro Đaković grupa uspješno završila 2025. godinu, s pozitivnim očekivanjima i za ovu godinu.
– Đuro Đaković je prije prvenstveno bio dominantan u civilnom sektoru, ali sačuvali smo znanje i kompetencije iz obrambene industrije. Kada se pokazala potreba i potražnja na tržištu, mi smo to prepoznali i aktivno se uključili. Danas bih rekao da su nama ključni partneri u segmentu obrambene industrije kompanije koje su iz EU-a i koje su članice NATO-a.
Kao jedan važan događaj izdvojio je memorandum o razumijevanju s njemačkom tvrtkom KNDS kao proizvođača tenkova Leopard.
– Bradley je projekt koji je u tijeku vrlo uspješan. Ono što bih rekao da je i američka strana zadovoljna sa suradnjom s Đurom Đakovićem. Mi vozila isporučujemo u skladu s terminskim planom. Vozila su se pokazala jako dobra. Nama je to vrlo velika prednost. Čak bih rekao da nam otvara nova vrata i nova tržišta, jer se pokazuje potreba za remontom tih vozila i u Ukrajini i van Ukrajine.
Na pitanje je li obrambena industrija glavni prioritet Đure Đakovića, rekao je da s aspekta prihoda još nije.
– I dalje 80% prihoda dolazi iz civilnog sektora. Iako se to naravno mijenja, kazao je.
Marko Ćosić
Foto: Otvoreno / HRT
Tvrtku osnovao s 20 godina, sada gradi brodove za vojnu industriju
Košuljandić iz tvrtke Shadow Nautics, rekao je kako je tvrtku osnovao 2010. godine, sa nepunih 20 godina, a u poslovima su vezanim za jahting, servisiranje, održavanje plovila, brodova i raznih remonta.
– Neki logičan slijed i nastavak toga početnog poslovnog puta bio je da uđemo u najzahtjevniji poslovni proces, a to je proizvodnja. I na tome tragu smo tri godine razvijali, s našim inženjerima i cijelim timom, plovilo koje se može koristiti u civilne potrebe, polucivilne potrebe i zadnju inačicu, borbene verzije broda koju smo posljednjih godinu dana razvijali i uložili velike napore i sredstva u tu funkciju broda.
Do sada su izgradili pet brodova.
– Imamo dva broda koja smo napravili, no još uvijek ih nismo plasirali, jer princip rada našeg plovila je identičan trup, samo ovisi o dogradnji i u koju svrhu će taj brod biti napravljen. Najviše težimo da plovilo opremimo prema onome što naš krajnji korisnik stvarno želi, a ne što mi nudimo kao neki koncept.
Korisnici njihovih plovila nevezano za civilstvo, uz Republiku Hrvatsku koja je putem Ministarstva poljoprivrede i EU-a nabavila ovih šest plovila na europskom natječaju, sada bi trebalo biti jedno francusko brodogradilište, koje bi krajnjem korisniku isporučilo ta plovila sa određenim nadogradnjama.
– Zbog ugovora o tajnosti ne smijemo govoriti na koji je taj krajnji korisnik, rekao je Košuljandić.
Basarac: Jačanje kapaciteta ključ ulaska hrvatskih tvrtki u NATO i EU nabave
Basarac naglašava da je za sudjelovanje u NATO i EU zajedničkim nabavama ključno da tvrtke najprije razviju vlastite proizvodne kapacitete, osiguraju kontinuitet i zadovolje stroge standarde i certifikate.
Tek nakon toga mogu koristiti potporne mehanizme poput ministarstava, klastera obrambene industrije i Agencije ALAN, koja kroz G2G suradnju pomaže u plasmanu hrvatskih proizvoda te povezivanju tvrtki s NATO-om i institucijama EU-a.
– Nekad imate pozicije da se možda nudi nešto što nije ovako na radaru naše obrambene industrije ili na radaru naših kupaca i tu ja koristim bazu klastera da dobijem podatke o novim tvrtkama iz područja recimo umjetne inteligencije, iz područja kibernetičke sigurnosti. Vidim Končara u području i kibernetičke sigurnosti, i elektronskog ratovanja, pa i protudronske zaštite. To je naša jako dobra tvrtka, rekao je.
Utjecaj geopolitičkih okolnosti
Pavlin ističe da geopolitičke okolnosti snažno utječu na planiranje proizvodnje u obrambenoj industriji.
Osim predvidivih narudžbi, presudni su poremećaji u lancima opskrbe, carine i ograničenja prema pojedinim zemljama.
Europa se pritom sve više okreće nabavi naoružanja unutar EU-a, za razliku od ranije prakse.
Pavlin upozorava da trgovina s Amerikom slabi, a ključni problem su poremećaji u lancima opskrbe.
Europa ovisi o Kini za ključne sirovine poput magneta, baruta i raketnih goriva. Zbog promijenjene geopolitike tvrtke moraju tražiti sigurnije, lokalnije dobavljače.
Vojna industrija brzo napreduje
Ćosić je komentirao upotrebu umjetne inteligencije u proizvodnji.
– Inovacija je stalni proces, moramo pratiti trendove, rekao je.
– Koriste se konvencionalna vozila, ali to je puno kompleksnije borbeno vozilo, naglašava.
Podsjetio je da je 92 firme i tri fakulteta sudjelovali u razvoju vozila Patria.
– Tenk je skuplji od helikoptera, a sve jako brzo napreduje. Inovacije su prisutne i pokazuju spremnost vojske, rekao je kao primjer navevši vojske SAD-a, Izraela.
Uskoro i besposadno plovilo
Košuljandić je rekao da bi brod Modrulj mogao nositi raketni sustav.
Riječ je o plovilu duljine svega 14,5 metara, koje unatoč malim dimenzijama ima snažne borbene mogućnosti. Ima razorne sustave za borbena djelovanja, vrhunsku balističku zaštitu, a na njemu je ugrađen raketni sustav s četiri rakete s dometom do 10 kilometara.
S Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba pokrenuli su razvoj besposadnog plovila.
– To je plovilo koje ima jako dobre manevarske sposobnosti i jako velike brzine, a dosta je radarski nevidljivo. I u tome smislu trenutačno radimo i u dobroj smo odmakloj fazi razvoja jednog takvog plovila i mislim da bi ga ubrzo mogli prikazati. Što je za nas kao proizvođače plovila bitno. Najmanje probleme proizvodi plovilo i njegovu propulziju. Najviše na tome plovilu košta i najzahtjevnije je napraviti upravo te sustave autonomnog upravljanja, odnosno samostalnog upravljanja, jer ste vezani za određene GPS-e, određene protokole, i tu se morate nadmudrivati sa svim tim novim tehnologijama, rekao je.
Gosti emisije Otvoreno “Hrvatsko oružje i tehnologija u fokusu NATO-a”
Foto: Otvoreno / HRT
Basarac kaže da području obrade metala, koliko god je zanemareno, ipak postoje tvrtke koje se time bave.
– Nove tehnologije nose određene prednosti, u smislu elektronskog ratovanja i mikrokomponenti postoje tvrtke koje mogu sudjelovati u najizazovnijim segmentima industrije.
Poručio je da postoje određeni segmenti obrambene industrije koji mogu biti jako konkurentni i jako tehnološki progresivni u odnosu na ovo što se traži u ovom trenutku tržištu.
Pavlin je kazao da se dijelom situacija promijenila od početka rata u Ukrajini, osobito vezano uz dronove.
– To su jeftina, agilna sredstva. Ne priča se da je njegova autonomija 5-10 minuta, par kilometara, rekao je.
– Dronovi su i itekako postali važan segment ratovanja, ali ipak se to događa u Ukrajini. Tamo je sve ravnica, nemate drveća, nemate brda. To su idealni uvjeti za dronove. Ako bi, recimo, ratovanje bilo tu kod nas, u Hrvatskoj, gdje ima puno šuma, brda, ti dronovi ipak ne bi bili toliko efikasni kao što je to možda u Ukrajini.
Hrvatska vojska ima oko 15 000 vojnika, a u Oluji ih je bilo više od 100 000.
– U slučaju da trebamo naoružati 100-200 tisuća vojnika, puška će biti vrlo važna, rekao je. Koliko se vodi o tome računa, to je sada sigurno pitanje za naše planere i za Ministarstvo obrane, rekao je.
Ćosić je rekao i da se Đuro Đaković može ravnopravno nositi sa svjetskim proizvođačima.
– Europa ima previše različitih sustava naoružanja, što dugoročno nije održivo zbog održavanja i rasipanja resursa. Potrebna je centralizacija razvoja i stvaranje jedinstvenog europskog ekosustava. Zajednička nabava EU-a upravo to potiče, a Hrvatska u tom procesu aktivno sudjeluje, rekao je.
Košuljandić naglašava da brze globalne sigurnosne promjene i nova ratna doktrina, poput uporabe dronova, zahtijevaju prilagodbu obrambene industrije. Hrvatska je razvila plovilo koje se brzo može prilagoditi iz civilne u borbenu namjenu, uz balističku zaštitu domaće proizvodnje. Time domaća industrija nudi NATO-certificiranu kvalitetu svjetske razine po konkurentnoj cijeni.
Basarac ističe da Hrvatska već ima snažne segmente obrambene industrije i prepoznate tvrtke unutar NATO-a i zajedničkih nabava. U suradnji s Ministarstvom obrane radi se na razvoju novih područja poput dronova i višenamjenskih plovila. Očuvanje industrijske baze kroz okvirne ugovore pokazalo se ključnim, a Hrvatska je danas spremna ponuditi svoja rješenja NATO-u, globalnom tržištu i Ukrajini.
Objava Hrvatska obrambena industrija jača pozicije unutar NATO-a i EU-a pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.