Početak 2026. godine donosi brojne promjene koje će obuhvatiti sve segmente svakodnevnog života, a posebno kada govorimo o životnom standardu stanovnika BiH, od prelaska granice pa do promjene u sustavu mirovinskog osiguranja
Pomalo u tradicionalnom tonu, početak godine donosi nekoliko promjena značajnih za svakodnevni život građana, a kada govorimo o BiH, one pokrivaju prilično širok dijapazon tema, od prelaska granice, preko visine osobnih primanja pa do promjene u sustavu mirovinskog osiguranja.
S obzirom na to da smo u vremenu koje karakterizira povećana frekvencija, a osobito uslijed činjenice da značajan broj žitelja Bosne i Hercegovine na privremenom radu u zemljama Europske unije dolazi u domovinu za blagdane i praznike, valja navesti kako ih očekuju određene promjene na granici s Europskom unijom. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske potvrdili su kako će se sustav EES, kao i do sada, primjenjivati postupno, to jest vrijeme aktivne primjene sustava povećavat će se svakog mjeseca za minimalno dodatna dva sata, sve do potpune primjene.
FBiH kreće u do sada najopsežniju reformu koja treba smanjiti “sivu ekonomiju” te omogućiti značajnije smanjenje fiskalnog opterećenja rada
– Potpuna primjena sustava ulaska/izlaska, kojom će se u cijelosti napustiti otiskivanja štambilja, predviđena je za travanj 2026. godine – najavili su iz MUP-a. Podsjećamo, od listopada je u postupnoj primjeni novi europski sustav ulaska/izlaska (EES), a koji od stanovnika BiH koji nemaju hrvatsku putovnicu traži biometrijske podatke, odnosno otiske četiri prsta i fotografiju lica – uz podatke iz putne isprave. No, s obzirom na to da je sustav u primjeni tek nekoliko mjeseci, značajan je broj onih koji tek trebaju prijeći granicu i dati biometrijske podatke, što znači da se gužve i dalje mogu očekivati.
Politički kontekst
U političkom smislu početak 2026. godine trebao bi donijeti odgovor na pitanje mogu li političke stranke odvojiti vrijeme kako bi zemlja počela pregovore s EU-om ili će krenuti u nemilosrdnu predizbornu kampanju za opće izbore koji bi se trebali održati u listopadu 2026. godine. Iako je zemlja još na proljeće 2024. godine dobila “zeleno svjetlo”, do danas pregovori nisu započeti, a uzroke treba tražiti u permanentnoj političkoj krizi koja je kulminirala u ljeto 2025. godine. Ostalo je pritom i otvoreno pitanje izbornog zakonodavstva koje i dalje omogućuje manipulacije kroz izbor nelegitimnih predstavnika hrvatskom narodu. Početak godine donosi i značajne promjene na gospodarskom planu, a osobito kada govorimo o životnom standardu najugroženije populacije – umirovljenika. Naime, očekivanja su kako će u siječnju biti doneseno novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH koje donosi novu formulu obračuna usklađivanja, odnosno rasta mirovina, a koju će činiti 60% rast plaća i 40% rast potrošačkih cijena. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić zahvalio je premijeru i ministru financija kazavši kako su zajedno radili intenzivno na analizama o pronalaženju sredstava za povećanje mirovina. Imali su i sastanak s rukovodstvom Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, a dogovor je da novi zakon ovoga tjedna bude usvojen u Vladi Federacije BiH, a da onda bude usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH, vjerojatno u siječnju.
Najvažnije reforme
– Najvažnije je da će zakon obuhvatiti isplatu mirovine u siječnju u povećanom iznosu – poručio je Delić. Minimalne mirovine bi, u skladu s povećanjem, umjesto 599 KM, bile oko 700 KM. S druge strane, građane u Republici Srpskoj čeka povećanje računa za električnu energiju. Naime, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku o cijeni mrežarine za razdoblje od 2026. do 2028. godine, a što će od 1. veljače donijeti poskupljenje za 10 posto kada je riječ o kućanstvima odnosno 6 posto za gospodarstvo. A građani Federacije od 1. siječnja mogu računati na povećanje minimalca, i to za oko 27 KM, dok se još uvijek čeka odluka o tomu hoće li u 2026. biti omogućena isplata neoporezive podrške radnicima koja je, podsjećamo, u drugom dijelu 2025. godine iznosila 400 KM mjesečno. Sve teme koje ulaze u segment gospodarstva i životnog standarda izravno su vezane uz promjene na tržištu rada, pri čemu FBiH kreće u do sada najopsežniju reformu koja treba smanjiti “sivu ekonomiju”, povećati fiskalnu disciplinu te omogućiti značajnije smanjenje fiskalnog opterećenja rada. Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija.
Objava Dulja čekanja na granici, plaća veća za 27 maraka, struja skuplja za 10 posto, mirovine rastu na 700 maraka pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.