Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne urednika i voditelja Tihomira Šutala komentirao je reakcije koje su uslijedile nakon fotografije s Markom Perkovićem Thompsonom, poručivši kritičarima “dalje prste” od hrvatskog naroda, Hercegovine i Širokog Brijega te pozvavši mlade da ne nasjedaju na provokacije i zlouporabe. Govorio je i o osudama totalitarizama te naglasio kako se političke rasprave ne bi smjele voditi uvredama i prijetnjama.
U razgovoru se osvrnuo i na europski put BiH, zastoje u zakonodavnim tijelima na državnoj razini te ključne zakone koji su povezani s VSTV-om i Sudom BiH istaknuvši da hrvatski predstavnici nose najveći dio reformske agende i da se prioriteti često blokiraju ili preusmjeravaju. Posebno je istaknuo potrebu izmjena Izbornog zakona radi legitimnog političkog predstavljanja u Predsjedništvu, komentirao presude Europskog suda za ljudska prava i rezoluciju Vijeća Europe te najavio intenziviranje međunarodnih aktivnosti, uključujući posjet Washingtonu, uz osvrt na Južnu plinsku interkonekciju i plan da HDZ u idućih mjesec dana predstavi kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva.
Prste dalje od hrvatskog naroda, Hercegovine i Širokog Brijega
Komentirajući nedavnu fotografiju s Markom Perkovićem Thompsonom, koja je izazvala burne reakcije, uključujući i oštru kritiku Milorada Dodika, Čović je istaknuo zadovoljstvo dugogodišnjim poznanstvom s ovim glazbenikom. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pojasnio je kako ga je iznenadila količina negativnih, ali i brojnih pozitivnih reakcija i poziva podrške.
Čović je naglasio kako Thompson drži “posebnu nišu” na glazbenom tržištu, promičući vrijednosti domoljublja, bogoljublja i odnosa prema čovjeku. Gost Dnevnika PLUS podijelio je i detalje iz njihovih razgovora: “Jedan je od onih koji je snažno zagovarao upravo te vrijednosti, a odriče apsolutno bilo kakvu vezu s fašizmom i nacizmom ili mržnjom”, rekao je Čović, odbacujući optužbe o rehabilitaciji ustaštva.
Osvrnuvši se na iznimnu popularnost ovog izvođača, Čović je podsjetio na stotine tisuća posjetitelja na koncertima u Zagrebu i Sinju, te dva rasprodana nastupa u Širokom Brijegu, čime je potvrdio njegov status svojevrsne “globalne veličine” u okvirima onoga što predstavlja. Istaknuo je kako publika na koncerte dolazi prvenstveno zbog pozitivnih poruka o vjeri, Domovinskom ratu i dostojanstvu hrvatskih branitelja.
Referirajući se na kritike, Čović je poslao oštru poruku “nadničarima u politici” i “samoprozvanim analitičarima” koji su ovu situaciju iskoristili za špekulacije. “Dalje prste od hrvatskog naroda”, poručio je predsjednik HDZ-a BiH, naglasivši kako su Hrvati kroz stoljeća dokazivali svoju pripadnost civilizacijskim vrijednostima koje i on osobno zagovara.
Snažno je stao i u obranu Hercegovine i Širokog Brijega: “Dalje ruke od Hercegovine koja je propatila kroz stoljeća… teško je živjeti i opstati na ovom kamenu.” Čović je podsjetio na tragičnu sudbinu 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, istaknuvši kako je žalosno da su kritike na račun Thompsona stigle upravo u vrijeme kada se Hrvati prisjećaju tih žrtava i križnih puteva.
Osuda uvreda s najviših instanci i poziv na okretanje budućnosti
Referirajući se na aktualno vjersko vrijeme i poruke koje ono nosi, Čović je istaknuo kako odgovore na ovakve kritike najbolje pruža upravo vrijeme u kojem živimo. Podsjetivši da se katolici trenutačno nalaze u korizmi, pravoslavci u postu pred Uskrs, a muslimani u mjesecu ramazanu, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pozvao je na slušanje poruka vjerskih poglavara.
Komentirajući proces sučeljavanja s prošlošću, Čović je podsjetio da su se takvi pokušaji na različite načine provodili proteklih desetljeća, pa i cijelo stoljeće, pri čemu su ispisane različite povijesne knjige i izvučeni različiti zaključci. Ipak, iskoristio je priliku kako bi poslao poruku onima koji su se “drznuli” vrijeđati hrvatske predstavnike.
Referirajući se na recentne uvrede izrečene s najviših instanci u Bosni i Hercegovini, Čović je podsjetio kako su osobe poput eurozastupnice Željane Zovko i američkog političara hrvatskih korijena Maxa Primorca nazivane “ustaškom kopiladi” (od strane Zukana Heleza, ministra obrane BiH). Također je osudio skandalozne izjave osoba iz samog vrha Parlamenta Federacije BiH (Dragana Miokovića), koje su u sličnim televizijskim emisijama izjavljivale da je “malo Hrvata pobijeno kroz povijest i da ih je trebalo više pobiti”.
“Evo, to je poruka svima njima da se okrenemo od toga,” naglasio je predsjednik HNS-a. Poseban poziv uputio je mladim ljudima koji posjećuju koncerte, uključujući i one Marka Perkovića Thompsona, upozorivši ih da ne padaju u zamke i ne kompromitiraju današnje vrijednosti hrvatskog naroda. Pojasnio je kako će uvijek biti onih koji će nastojati zloupotrijebiti takve situacije.
Čović je ponovio kako se rado susreo s Perkovićem te da su razmjenjivali slične poruke. “Hrvatski narod je predvodnik svih najvećih civilizacijskih europskih vrijednosti i to će ostati,” zaključio je, dodavši kako mu nitko ne može nametnuti nešto drugo, s obzirom na to koliko mu je vremena trebalo da “nosi te križeve kroz povijest”.
Podrška osudi svih totalitarizama i komunističkih zločina
Odgovarajući na upit o reakcijama političkih dužnosnika, poput predsjednika SDP-a Nermina Nikšića i ministra vanjskih poslova Elvedina Konakovića, te komentirajući Nikšićevu inicijativu o zakonskom kažnjavanju veličanja fašizma, urednik je podsjetio na povijesne činjenice o zločinima počinjenima pod simbolom petokrake i komunističkim režimom. Referirajući se na činjenicu da je Europska unija izjednačila fašizam i komunizam, Čović je podsjetio na važnost Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH pojasnio je kako se taj dan, koji se inače obilježava 23. kolovoza, ove godine u Hercegovini obilježava dan ranije, istaknuvši to kao najbolju poruku slijeđenja europskih vrijednosti. “Slažem se s gospodinom Nikšićem. Možemo usvojiti takav zakon da osudimo apsolutno sve totalitarizme, sve nacizme, fašizme i komunizam”, rezolutan je bio Čović, naglasivši potrebu osude svih onih koji su kroz povijest činili zločine nad čovjekom, bez obzira na to kako netko danas interpretira svoju političku poziciju.
Gost Dnevnika PLUS iskoristio je priliku kako bi još jednom naglasio političku zrelost hrvatskoga naroda kao predvodnika najvećih civilizacijskih vrijednosti. Prisjećajući se svog posjeta stratištu Židova u Poljskoj, podsjetio je na snažnu poruku “nikad više”, koja se mora prenositi novim generacijama. “Moramo krenuti naprijed, da gledaju u budućnost, da upravo na tim civilizacijskim vrijednostima grade svoju budućnost”, poručio je Čović.
Snažno je odbacio bilo kakve pokušaje nametanja povijesnog tereta hrvatskom narodu ili bilo kojem pojedincu u njegovo ime. Upravo zbog toga, pojasnio je, ponavlja svoju poruku “dalje prste od Hrvata u BiH”. Istaknuo je kako Hrvati, kao suveren i jedan od triju konstitutivnih naroda, moraju biti legitimno predstavljeni kako bi štitili te vrijednosti i nosili teret izgradnje Bosne i Hercegovine, ne dopuštajući da im netko drugi nameće drugačija promišljanja.
Komentirajući aktualnu političku situaciju, Čović je ocijenio kako se trenutačna atmosfera nefunkcioniranja odnosa u BiH i preuranjena predizborna kampanja pokušavaju iskoristiti za “igranje” s Markom Perkovićem i glazbenim izričajem po sportskim dvoranama. Na kraju je uputio snažan poziv, osobito mladim ljudima, da ne nasjedaju na provokacije. “Ono što mi trebamo slijediti, to su ove svjetske, civilizacijske, ljudske vrijednosti. Ja mislim da je tu hrvatski narod predvodnik, ne samo u Bosni i Hercegovini”, rekao je predsjednik HNS-a.
Hrvatski predstavnici kao jedini istinski predvodnici europskog puta
Odgovarajući na novinarsko pitanje o nedavno potpisanom sporazumu “Petorke” u Banjoj Luci i zajedničkom nastupu bošnjačkih stranaka u Republici Srpskoj, Čović se osvrnuo i na optužbe ministra vanjskih poslova Elvedina Konakovića. Komentirajući Konakovićeve tvrdnje da zajedno s Miloradom Dodikom ruši europski put dok ” hrvatski narod zabavlja pričom o trećem entitetu”, predsjednik HNS-a istaknuo je kako je to samo jedan od pristupa viđenju Bosne i Hercegovine.
Čović je odlučno naglasio ulogu hrvatskih predstavnika u euroatlantskim integracijama zemlje. “Ako netko želi europski put Bosne i Hercegovine, to su upravo predstavnici Hrvata”, istaknuo je, pojasnivši kako su sve što se radilo posljednjih nekoliko godina produkt djelovanja predstavnika HDZ-a BiH i HNS-a na najvišoj državnoj razini. Podsjetio je da su svi do sada usvojeni zakoni proizašli iz prijedloga njihovih ministara te dodao kako je dovoljno pogledati bilo koju sjednicu Doma naroda ili Zastupničkog doma kako bi se vidjelo da su hrvatski predstavnici uvijek prisutni.
Referirajući se na preostale obveze, Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, Čović je upozorio na, kako ju je nazvao, “nevjerodostojnost” politike onih koji kritiziraju. “Mi smo zadnjih nekoliko sjednica Doma naroda upravo inzistirali da prve točke na sjednicama budu Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu, a upravo ti koji predstavljaju i gospodina Konakovića u tim institucijama svaki put inzistiraju da neke druge točke dobiju prioritet”, rekao je gost Dnevnika PLUS. Dodao je kako partnerstvo funkcionira te da predstavnici Hrvata neće dopustiti da ih se opterećuje optužbama o rušenju europskog puta.
Osvrnuvši se na posljednju, prekinutu sjednicu Doma naroda, novinar je upitao o mogućnosti postizanja kompromisa oko ključnih zakona. Čović je pojasnio kako je kompromis postojao, ali da prijedlog ministra pravde Davora Bunoze nije mogao proći Vijeće ministara. Zbog toga je Kolegij predložio da ta dva zakona idu na sjednicu u svom izvornom obliku.
Komentirajući svoj izostanak sa spomenute sjednice, predsjednik HDZ-a BiH objasnio je kako je, zbog ranije preuzetih obveza i sastanka s veleposlanikom u svom uredu, čekao poziv ukoliko se sjednica nastavi. I tom prilikom, naglasio je, ideja je bila da upravo spomenuta dva zakona budu prve točke dnevnog reda. Izrazio je žaljenje što neki kolege traže drugačiju argumentaciju kako bi nekoga optužili, ali je uvjeren da će ti pokušaji ostati bez uspjeha. “Mi ćemo biti dalje uporni”, poručio je Čović, uputivši poziv kolegama s političke scene da se, umjesto komentiranja različitih situacija, angažiraju kako bi ta dva zakona konačno prošla parlamentarnu proceduru.
Pokušaji izigravanja sustava i važnost zaštite ustavne ravnoteže
U nastavku razgovora urednik i voditelj je podsjetio na konkretan doprinos hrvatskih i srpskih ministara na europskom putu BiH. Istaknuo je kako su hrvatski ministri, između ostalog, predložili izmjene i dopune Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH, te Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dok su srpski predstavnici predložili Zakon o sprječavanju pranja novca, Frontex i izmjene Zakona o strancima. Nasuprot tome, kako je novinar primijetio, prijedlog “Trojke” za imenovanje glavnog pregovarača s EU bio je usmjeren isključivo na Zastupnički dom.
Komentirajući taj potez “Trojke”, Čović ga je oštro nazvao “izigravanjem sustava”. Pojasnio je kako je pokušaj prebacivanja rješenja u dom gdje prevladava “klasičan građanski koncept” izravno kršenje Ustava i ravnoteže uspostavljene u Daytonu. “Bosna i Hercegovina je osmišljena u toj jednoj ravnoteži”, naglasio je predsjednik HNS-a, dodavši kako se upravo zbog takvih pokušaja neprestano bore za legitimno predstavljanje.
Osvrnuvši se na učestale prigovore dijela javnosti i dužnosnika o “trećem entitetu”, Čović je istaknuo kako se to pitanje nameće upravo kada netko želi osporiti prava koja se odlučuju na razini kolektiviteta. “Tamo gdje se odlučuje o kolektivnim pravima, a to su domovi naroda i Predsjedništvo, moraju biti legitimni predstavnici triju naroda da bi upravo iznosili svoja stajališta”, bio je jasan gost Dnevnika PLUS. Dodao je kako BiH “nikad neće zaživjeti kao unitarna država, kao građanski koncept”, podsjetivši da se već 97 posto svih aktivnosti vodi po građanskom modelu, dok se samo preostala tri posto odnose na izbor člana Predsjedništva i domove naroda.
Konaković predložio da glavni pregovarač bude srpski predstavnik
Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Čović je podsjetio na ranije dogovore. Otkrio je kako je upravo na prijedlog ministra Konakovića dogovoreno da pregovarač bude predstavnik srpskog naroda, no kada je to trebalo i formalizirati, počelo se tražiti nešto drugo. Pojasnio je kako će imenovanje pregovarača morati biti usvojeno u Vijeću ministara po modelu na koji to tijelo inače radi, zajedno s usvajanjem Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH.
Čović je uputio još jedan apel partnerima da prekinu s političkim nadmudrivanjem u funkciji izborne kampanje. Pozvao ih je da iskoriste narednih nekoliko mjeseci kako bi dovršili preduvjete i otvorili pregovarački proces, te stabilizirali odnose usvajanjem reformske agende. Podsjetio je na obećanja dana prilikom formiranja vlasti krajem 2022. godine, koja su uključivala europski i NATO put, rješavanje Izbornog zakona radi osiguranja legitimnog predstavljanja te osiguravanje mira, stabilnosti i ekonomskog napretka. “Vrlo malo smo toga realno realizirali da se bavimo sami sobom”, rekao je Čović, upozoravajući na potrebu povratka konstruktivnom radu.
Neustavan izbor u Predsjedništvu glavni uzrok zastoja u BiH
Odgovarajući na izravno pitanje o Izbornom zakonu te je li realno očekivati njegove izmjene u mjesecima prije izbora, Čović je izrazio optimizam. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH potvrdio je kako su razgovarali sa svim strankama, istaknuvši da su predstavnici srpskog naroda već podržali njihov prijedlog koji se trenutačno nalazi u parlamentarnoj proceduri, odnosno u Domu naroda.
Komentirajući stajališta bošnjačkih partnera, Čović je podsjetio kako oni u javnim istupima često priznaju da postojeća situacija nije pravedna. Referirajući se na izjave ministra Elvedina Konakovića i drugih dužnosnika iz proteklih nekoliko godina, podsjetio je na njihove riječi da “nije dobro da se Hrvatima biraju predstavnici”. Međutim, gost Dnevnika PLUS je upozorio na problem koji nastaje kada se prijeđe na konkretne poteze: “Kad dođete do teme da se to uradi, onda postoji neki drugi uvjet, da se prvo mora promijeniti Ustav, i tako dalje.”
Pojasnio je kako su hrvatski predstavnici ponudili konkretno rješenje; prijedlog izmjena postojećeg Izbornog zakona kojim bi se kroz “jedan mali model” osiguralo da hrvatski član Predsjedništva bude izabran dominantno voljom Hrvata, na isti način na koji se dominantno voljom Bošnjaka bira bošnjački te voljom Srba srpski član. Čović je istaknuo kako taj prijedlog sada stoji u Domu naroda te da se čeka kvalitetna odluka i razumijevanje bošnjačkih predstavnika, upozorivši ih da ovakva situacija najviše šteti upravo njima kao najbrojnijem narodu, ali i samoj državi.
Kao ključni problem nefunkcioniranja države, predsjednik HDZ-a BiH detektirao je upravo neustavan izbor članova državnog vrha. Ocijenio je kako su svi zastoji u posljednje tri godine, između ostalog, posljedica djelovanja “dva bošnjačka člana Predsjedništva koji konzumiraju još uvijek mogućnost da će od Bosne i Hercegovine napraviti jedan građanski, unitarni model”.
Poručio je kako takav koncept nije funkcionirao proteklih trideset godina, a neće ni u naredna tri desetljeća. “Što se prije okrenemo svojoj budućnosti, prepoznamo da je ovo naša domovina koja funkcionira po Ustavu kojeg imamo sada dok se ne dobije novi Ustav”, naglasio je Čović, zaključivši kako se i taj eventualni novi Ustav mora mijenjati po postojećem modelu.
Pobjeda načela konstitutivnosti pred Europskim sudom
U daljnjem razgovoru, novinar je podsjetio na nedavnu rezoluciju Vijeća Europe koja je prepoznala ključne probleme u BiH. Čović je potvrdio njezinu važnost, pojasnivši kako su predstavnici Hrvata (Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH koja je boravila u Strasbourgu) jasno poslali poruku o vrijednostima koje treba slijediti u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik HNS-a istaknuo je kako je Vijeće Europe tom rezolucijom vrlo jasno osnažilo pristup konstitutivnosti kao “natkrovljujuće ustavno načelo”, što je ujedno i osnova cjelokupnog daytonskog koncepta. Dodao je kako su to prepoznali i dužnosnici u Washingtonu koji u posljednjih pola godine šalju slične poruke. “Zato pozivam kolege i predstavnike srpskog naroda, bez obzira na to jesu li pozicija ili opozicija, te predstavnike bošnjačkog naroda, bez obzira na ulogu u kojoj se nalaze, da to prepoznaju kao šansu”, apelirao je Čović, izražavajući uvjerenje da se u narednih nekoliko mjeseci mogu dominantno riješiti unutarnji problemi i osigurati funkcionalnost države kako bi se nastavila izgradnja euroatlantskog puta.
Novinar je podsjetio na pokušaje mijenjanja unutarnjeg ustroja BiH kroz presude Europskog suda za ljudska. Spomenuo je najnoviji slučaj “Begić protiv BiH”, koji je ministar pravde Bunoza nazvao “velikom pobjedom načela konstitutivnosti”. Podsjetio je da se godinama koristio “pravni alat”s ciljem korigiranja onoga što je definirano Ustavom i aneksom IV Daytona.
Komentirajući presudu u slučaju Begić, Čović je naglasio kako su odbačene one dvije “krucijalne” točke koje su se ticale Izbornog zakona i Doma naroda, dok je prihvaćen dio o pravu na kandidaturu za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, odnosno pozicije u Zastupničkom domu. “Znači, apsolutno pobjeda ovog o čemu mi pričamo”, zaključio je, povukavši paralelu s ranijim slučajem Kovačević koji je, prema njegovim riječima, “to razgolitio do kraja” kroz drugostupanjsku presudu donesenu omjerom 16 naprema jedan. Upozorio je kako se takvim prizivima Strasbourgu pokušavao korigirati Ustav, no taj sustav nije uspio, te je naglasio da se promjene moraju dogoditi isključivo u parlamentu.
Komentirajući presudu u predmetu “Sejdić-Finci” i tvrdnje da BiH još nije demokratski zrelo društvo za uređenje po građanskom principu “jedan čovjek, jedan glas”, Čović je istaknuo kako je to osnova svega. “Ovo nikad ne može biti, u dogledno vrijeme ne može biti klasičan građanski koncept”, bio je izričit, opisavši BiH kao “presliku ex države u malom”.
Predsjednik HDZ-a BiH podsjetio je kako su kreatori Daytonskog sporazuma predvidjeli taj koncept, no upozorio je na zloupotrebe koje su uslijedile. “Tko je mogao zamišljati ’95. godine da će nekome 20 godina iza toga pasti na pamet da Hrvatima bira člana Predsjedništva?”, upitao je Čović, podsjetivši da pregovarači tada nisu smatrali potrebnim u detalje zapisivati baš sve mehanizme zaštite.
Unatoč svemu, Čović je izrazio uvjerenje da će Bosna i Hercegovina “zaživjeti” te da Hrvati daju potpuni doprinos njezinoj reorganizaciji radi veće učinkovitosti. “Hoće li to netko zvati trećim entitetom ili nekim drugim oblikom reorganiziranja… ali moramo biti učinkovitiji”, istaknuo je, propitujući smisao postojanja deset županija u Federaciji. Zaključno je upozorio kako je “zabluda ovladavanja ovim prostorom” prisutna već stotinjak godina, te poručio da se društvo toga mora osloboditi i izgraditi modernu državu koja će uvažavati vrijednosti sva tri konstitutivna naroda.
Apsurdnost promjena nacionalnosti
Kada je riječ o pitanju federalizma i njegove nepoželjnosti u određenim krugovima u BiH, novinar je podsjetio na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević”, u kojoj je istaknuto pravo nacionalnih država na uređenje izbornih jedinica. Odgovarajući na tezu da je izborna jedinica tek tehnička kategorija koja traje na dan izbora od sedam do 19 sati, Čović je uzvratio protupitanjem: “Tko nam je branio da u Federaciji napravimo dvije izborne jedinice po Ustavu i po zakonu? Sve je u redu, samo je potrebna dobra volja.”
Predsjednik HNS-a istaknuo je kako se država može organizirati i drugačije, pod uvjetom da se to ne radi s namjerom da brojniji narod nadmudri i nadvlada druge. Ponovno je izrazio uvjerenje da će prevladati politička zrelost, posebice kod onih koji se danas, kako je rekao, pokušavaju približiti mladosti u Sarajevu okupljenoj zbog neuređenosti i nefunkcionalnosti društva.
Poručio je kako je potrebno ponovno se okupiti te, ukoliko postoji bolja podloga za partnerstvo od one stvorene prije tri godine, iskoristiti nadolazeće izbore u listopadu za još bolji dogovor. Do tada, naglasio je Čović, treba dati šansu onome što je zapisano u Daytonu i Aneksu IV, prema kojem Bosna i Hercegovina još uvijek može funkcionirati. Prisjetivši se poratnih vremena kada su se Federacija i država nazivale “luđačkom košuljom” u kojoj Hrvati ne mogu živjeti, podsjetio je na povijesni proces dogovaranja, od Washingtonskog sporazuma ’94. godine do Daytona, gdje se neprestano tražilo rješenje za osiguranje adekvatne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog predstavljanja i europskog puta, unatoč svim postojećim slabostima.
Komentirajući najavu kandidature Slavena Kovačevića, člana Demokratske fronte i savjetnika Željka Komšića, te njegovu izjavu da se “ne smije dopustiti Čoviću i Dodiku omjer 2:1 u Predsjedništvu protiv BiH”, predsjednik HDZ-a BiH ocijenio je kako je takve izjave najbolje ne komentirati jer same po sebi govore o apsurdu i osobama o kojima je riječ. “I sad imate dva naprema jedan. Imate dva bošnjačka člana Predsjedništva. Što smo dobili, a što će to biti ako s druge strane bude autentičan, legitimni predstavnik hrvatskog naroda?”, upitao je Čović, poručivši kako će ovo biti njihova domovina koju će graditi i u kojoj “nikada neće biti dva naprema jedan”.
Ocijenio je kako želja za dominacijom nad drugim narodom još uvijek traje kod dijela političara koji žive u zabludi o mogućnosti ostvarenja građanskog koncepta. Ponovio je kako taj koncept nikada neće zaživjeti, navodeći konkretan primjer njihove politike, nedavni proces predlaganja kandidata za predstavnika u ime BiH u Europskom sudu za ljudska prava, gdje na širi popis nije uvršten niti jedan predstavnik hrvatskog naroda. “To je politika koju zagovaraju dva bošnjačka člana Predsjedništva ili politika koju eksponira taj gospodin Kovačević”, istaknuo je Čović, podsjetivši na apsurd da se ista osoba žalila Europskom sudu za ljudska prava zbog nemogućnosti kandidiranja kao pripadnik “Ostalih”, da bi danas bila kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva.
Nakon što je novinar napomenuo da je Kovačević više puta mijenjao nacionalnost, Čović se nadovezao istaknuvši kako mu je upravo zbog toga Europski sud poslao poruku o nevjerodostojnosti i obmanjivanju tog tijela. Zaključno je poručio kako hrvatski narod neće nasjesti na takav izričaj, već će kao organiziran politički narod u Bosni i Hercegovini učiniti sve kako bi osigurao svoja prava. “Takvim ljudima upravo nema mjesta u zagovaranju ni vanjske ni unutarnje politike u Bosni i Hercegovini. To je tako”, zaključio je Čović.
Odlazak u Washington i Bruxelles
Odgovarajući na pitanje o najavljenom odlasku u Washington i planiranim susretima u Sjedinjenim Američkim Državama, Dragan Čović otkrio je kako je riječ o dugoročnoj inicijativi obilaska svih bitnijih destinacija tijekom priprema za izbore. Predsjednik HNS-a pojasnio je da su do sada obavili razgovore gotovo sa svim predstavnicima međunarodne zajednice u BiH te ključnim političkim akterima sva tri naroda. Dodao je kako su u Hrvatskoj održali intenzivne sastanke s predsjednikom Vlade i resornim ministrima, a slične aktivnosti planirane su i za Bruxelles, Svetu Stolicu, Washington te druge važne centre.
Čović je izrazio uvjerenje u sadržajne razgovore s dužnosnicima u Washingtonu, videći u njima potencijalne partnere za pomoć ukoliko domaći sustav zataji te ponovno dođe do blokade izmjena Izbornog zakona s ciljem izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva. Naglasio je posebnu snagu i težinu američkih poruka u kontekstu aktualnih geopolitičkih promjena. “Mi želimo poslati poruku vrlo jasno. Naše izaslanstvo će tamo otići na jednoj zavidnoj razini”, najavio je gost Dnevnika PLUS, dodavši kako se u narednih mjesec dana očekuju intenzivne komunikacije i pripreme, uz naglasak da će uslijediti i posjet Bruxellesu u skladu s politikom koju predvode HDZ BiH i HNS.
Upitan o važnosti lobiranja u SAD-u za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja, Čović je istaknuo kako taj segment treba maksimalno iskoristiti. Kao primjer snage američke diplomacije naveo je situaciju s Miloradom Dodikom. Podsjetio je kako je Dodik prije godinu dana, pod teretom američkih sankcija prema njemu, brojnim institucijama i pojedincima, bio u teškoj pravosudnoj i političkoj poziciji, da bi mu se, kako je rekao, “preko noći” ta ograničenja skinula i otvorila vrata za razgovore.
Predsjednik HDZ-a BiH naglasio je nužnost iskorištavanja takve otvorenosti, napomenuvši da bi cijeli proces bio znatno lakši da Hrvati imaju svog legitimnog člana Predsjedništva i vlastitu diplomaciju. Kada ga je novinar upitao o broju hrvatskih veleposlanika koji su ostali iz njegove nekadašnje kvote, Čović je podsjetio na poražavajući podatak. “Iz te kvote nije ostao nitko”, rekao je, objasnivši kako je dolaskom sadašnjeg člana Predsjedništva koji se predstavlja hrvatskim, odmah opozvano svih četrnaest veleposlanika, pa i oni koji su na dužnost stupili mjesecima ranije. Takav potez nazvao je “sramotom za Bosnu i Hercegovinu” na koju redovito upozoravaju i strani diplomati akreditirani u zemlji.
Kritizirajući takvu politiku, Čović ju je nazvao “sljepilom ljudi koji su opčinjeni” vlastitim ambicijama, spomenuvši ponovno Kovačevićevu kandidaturu kao pokušaj nastavka te prakse. Upozorio je kako takav pristup više neće prolaziti jer je međunarodna zajednica, uključujući administracije u Bruxellesu i Washingtonu, svjesna da se BiH danas nalazi “na dnu svih procesa od demokratizacije pa nadalje”. Poručio je da se neuspjesi više ne mogu pravdati izlikama o ruskom utjecaju.
Osvrćući se ponovno na SAD, podsjetio je kako bez njihove uloge ne bi bilo ni Daytonskog sporazuma, zbog čega je lobiranje i komunikacija s američkom administracijom, pa tako i onom predsjednika Donalda Trumpa, od presudne važnosti. Ipak, upozorio je na realnost globalnih odnosa, gdje mala država poput BiH, u vremenu geopolitičkih preslagivanja i kriza na Bliskom istoku, teško dolazi u fokus. S obzirom na to da Hrvati u BiH trenutačno nemaju vlastitu diplomatsku mrežu, Čović je zaključio kako se moraju oslanjati na vlastitu organizaciju i pomoć prijatelja u inozemstvu koji razumiju njihova nastojanja te da će takvu komunikaciju i nastaviti.
Južna plinska interkonekcija kao strateški interes
Kada je u pitanju aktualna američka administracija, urednik Dnevnika PLUS podsjetio je da je jedan od glavnih interesa SAD-a u regiji projekt Južne plinske interkonekcije te je upitao u kojoj je fazi njegova realizacija. Predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH ocijenio je da projekt ide dosta dobro, no uz opasku da je i dalje suočen sa stalnim podmetanjima.
Čović je pojasnio detalje dogovora postignutog krajem prošle godine, prema kojem su se trebale usvojiti izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji kako bi se iz članka 4. isključila tvrtka BH-Gas. Umjesto toga, dogovoreno je da se otvori mogućnost ulaska koncesionara kojeg bi odabrale američke tvrtke, što je usuglašeno i s američkim otpravnikom poslova u Sarajevu, Johnom Ginkelom. Međutim, umjesto očekivane ciljane izmjene kojom bi se doveo koncesionar, došlo je do, kako je Čović opisao, širenja procesa i pokušaja izmjene gotovo polovice zakona.
Unatoč tome, gost Dnevnika PLUS najavio je skori susret s Ginkelom u Mostaru kako bi se proces priveo kraju. Ponovio je da je Južna plinska interkonekcija strateški interes hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske, jer povezuje plinovod od Krka, preko BiH, dalje prema istoku. Osvrnuo se i na širu sliku energetskih i infrastrukturnih projekata vezanih uz plinofikaciju, spomenuvši planove za izgradnju velikih plinskih elektrana od 400 megavata u Mostaru, Kaknju i Tuzli, uz prijedlog da se sličan projekt, ukoliko postoji lokalni interes, realizira i u Jajcu.
Čović je otkrio i zanimljive detalje razgovora vođenih u organizaciji otpravnika poslova s američkom korporacijom Bechtel. Prema njegovim riječima, razgovaralo se o snažnijem infrastrukturnom uključivanju te kompanije u regiju, iz koje su izbivali posljednjih tridesetak godina. Konkretno, razgovaralo se o Jadransko-jonskom koridoru i dionici autoceste od Tarčina do juga Mostara, pri čemu bi Bechtel, zbog svojih kapaciteta, nastupio kao investitor, projektant i izvođač radova. Dodatno, otkrio je kako je ponuđeno i davanje pod koncesiju zračnih luka u Mostaru i Sarajevu. Čović je potvrdio načelni interes za Zračnu luku Mostar, istaknuvši da je ona u vlasništvu Grada, dok bi se o sarajevskom aerodromu moralo razgovarati s institucijama Vlade Federacije.
Vraćajući se na pitanje plinovoda, predsjednik HDZ-a BiH istaknuo je potrebu brzog djelovanja kako bi se otklonili nedostaci zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koji je, kako je podsjetio, nametnut bez volje hrvatskog naroda. Otkrio je i konkretan vremenski okvir, najavivši da postoji plan potpisivanja sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji između Hrvatske i BiH krajem travnja u Dubrovniku, u prisutnosti visokih američkih dužnosnika.
Na izravan upit novinara je li tvrtka BH-Gas potpuno isključena iz projekta, Čović je odgovorio potvrdno kada je riječ o Južnoj interkonekciji. Pojasnio je kako BH-Gas, baš kao i Brčko Gas ili Gas Republike Srpske, ima svoje područje djelovanja, ali da prostor Hercegovine, u kojem taj energent do sada nije bio prisutan, zaslužuje drugačiji pristup. “Mi smo jako zainteresirani… da taj plin ne prođe samo kroz Bosnu i Hercegovinu, da ga koristimo ovdje”, pojasnio je, naglašavajući ekonomičnost tog energenta. Dodao je kako su hrvatski predstavnici prvotno predlagali osnivanje zajedničke tvrtke s jednakim udjelima BH-Gasa, hrvatskog Plinacroa i Elektroprivrede HZHB, no kada je ponuđena ideja dolaska američkog investitora kroz model koncesije, taj su prijedlog, kako je zaključio, “objeručke prihvatili i podržali”.
Ime kandidata za Predsjedništvo do kraja ožujka
Prelazeći na konkretna dnevnopolitička pitanja pred kraj intervjua, urednik Dnevnika PLUS podsjetio je na ranije najave o objavi imena kandidata HDZ-a BiH i HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva tijekom ožujka, upitavši je li to ime već poznato. Dragan Čović potvrdio je da će se to dogoditi do kraja idućeg mjeseca, ne robujući preciznom datumu, hoće li to biti neposredno do Uskrsa ili unutar petnaestak dana oko njega.
Predsjednik HNS-a pojasnio je proceduru, najavivši održavanje Središnjeg odbora HDZ-a BiH u narednih tridesetak dana. Na tom će se tijelu prvo usvojiti strategija stranke za predstojeće izbore, koju ponovno, kao i prije četiri godine, predvodi Darijana Filipović u ulozi predsjednice izbornog stožera. U sklopu tih aktivnosti bit će predložen i kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva. Čović je naglasio kako se u tom procesu neće utrkivati s drugima, ali da paralelno vode razgovore sa svim strankama unutar Hrvatskog narodnog sabora kako bi se zaštitili od pokušaja eliminacije hrvatskih predstavnika, spomenuvši pritom ponovno “kojekakve udare tipa Kovačevića”.
Na izravan upit hoće li on biti taj kandidat, Čović je jasno odgovorio niječno. Podsjetivši da se nije kandidirao ni na prošlim izborima, naglasio je ponos na kadrovsku politiku unutar HDZ-a BiH. Kao dokaz tome naveo je lokalne izbore otprije dvije godine, istaknuvši kako se tada promijenilo oko 70 posto dužnosnika stranke na pozicijama načelnika, gradonačelnika i vijećnika. Najavio je nastavak takvog trenda i kada su u pitanju županijske skupštine te domovi na federalnoj i državnoj razini.
Gost Dnevnika PLUS pojasnio je kako je cilj do kraja pomladiti stranačke redove, donijeti svježinu i osigurati “skladan prelazak iz jedne generacije u drugu”. Sebe je pritom opisao kao pripadnika “analogne generacije”, istaknuvši potrebu povezivanja s novom, digitalnom generacijom.
Dodao je kako će moći predstaviti kandidata i hrvatskom glasačkom tijelu i svim prijateljima, naglasivši da će to biti osoba koja zaslužuje predstavljati i Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu, ali i hrvatski narod.
Sudbina hrvatskog naroda ne smije se izlagati riziku
Voditelj se dotaknuo i pitanja jedinstva unutar Hrvatskog narodnog sabora, podsjetivši na nedavnu najavu pet stranaka iz oporbenog bloka koje su najavile vlastitog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva te upitavši je li se o tome razgovaralo i može li se pronaći zajednički jezik. Čović je potvrdio da je razgovarao s većinom političkih stranaka, istaknuvši osobne razgovore s Ilijom Cvitanovićem i Ivanom Vukadinom u posljednjih desetak dana, dok se s ostalima susreo i pozdravio u prolazu.
Predsjednik HNS-a izrazio je duboko uvjerenje u racionalnost lidera spomenutih stranaka. Otkrio je kako im je izravno sugerirao da zbog nečijih potreba ne izlažu riziku sudbinu hrvatskog naroda. “Oko hrvatskog člana Predsjedništva se ne može licitirati, oko drugih pozicija naravno, svatko treba naći svoje mjesto”, pojasnio je, naglasivši kako se nada da ta “mudrost” nikoga od njih sutra neće okrenuti protiv hrvatskog naroda, navukavši njegov gnjev ukoliko bi, raspršivanjem 20 ili 30 tisuća glasova, ugrozili izbor autentičnog hrvatskog člana Predsjedništva.
Kao ilustraciju štetnosti takvih političkih poteza, Čović se prisjetio posljednjih lokalnih izbora. Istaknuo je primjer Žepča, gdje je zbog nerazumijevanja i oduzimanja dijela glasova zamalo ugrožen izbor Mate Zovke za načelnika, dok je u Odžaku, uslijed, kako je ocijenio, “nerazumne politike samo da bi se naškodilo HDZ-u”, hrvatski narod izgubio načelničku poziciju unatoč svojoj dominantnoj brojnosti. Upozorio je kako se takav scenarij ne smije ponoviti na višoj razini.
Podsjetivši na prethodne opće izbore prije četiri godine, kada su sve stranke unutar HNS-a podržale Borjanu Krišto, Čović je izrazio uvjerenje da će i sada njihovog kandidata svi podržati. Istaknuo je kako je logično da HDZ BiH, kao stožerna i najveća stranka, ima obvezu predložiti kandidata iz vlastitih redova. Pojasnio je kako u bazi svog članstva i simpatizera imaju iznimno kvalitetno osoblje te da nema potrebe za traženjem kandidata izvan stranke.
Čović je poslao jasnu poruku kako će stranka kojoj je na čelu sigurno predložiti osobu koju će moći podržati i ostale stranke, upozorivši kako bi svaki drugačiji scenarij predstavljao putovanje u političku neizvjesnost za te oporbene stranke, ali i ogromnu štetu za cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
Uspjeh Zrinjskog
Razgovor je zaokružen temom sportskog uspjeha mostarskog Zrinjskog i rezultatom 1:1 protiv Crystal Palacea. Čović je potvrdio da ne putuje na uzvrat u Englesku jer takva gostovanja već duže vrijeme ne prakticira, ali je istaknuo ponos na rezultat kluba i rad cijelog tima, od uprave do trenera Igora Štimca.
Na novinarsku opasku da u Bosni i Hercegovini nisu svi navijali za Zrinjski, Čović je to ocijenio očekivanim, povukavši paralelu s političkim i društvenim fenomenima o kojima se ranije govorilo. Upozorio je na licemjerje onih koji “špekuliraju” i pokušavaju zabraniti dolazak pjevačima zbog pjesama koje im se ne sviđaju ili pak kritiziraju sve što nosi hrvatski predznak.
Kao primjer takvog apsurda naveo je kritike na račun Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Pojasnio je kako je riječ o instituciji s hrvatskim predznakom u središtu grada, ali koja je istovremeno otvorena za sve; u kojoj može glumiti i koju može posjetiti bilo tko. “Zrinjski je upravo slika i tog dijela Bosne i Hercegovine. Nema nikakvih barijera, nikakvih ograničenja. Igraju najbolji i na to smo ponosni”, zaključio je predsjednik HDZ-a BiH, piše RTV HB.
Izvor: pogled.ba
