Dokumentarni film “66. hercegovačkih franjevaca

Dokumentarni film “66. hercegovačkih franjevaca

U Napretkovom domu prikazan Dokumentarni film “66. hercegovačkih franjevaca”.

 

Prikazan film o ubijenim hercegovačkim franjevcima: “Odveli su ga i bacili u škripe, istina je došla tek 2009.”
“U Drugom svjetskom ratu i poraću ubijeno je 683 svećenika i crkvenih osoba, dok je u Mađarskoj u isto vrijeme stradalo tek desetorica. To jasno pokazuje kolika je mržnja ovdje vladala”, govori nam fra Andrija Nikić.
Na Humcu je bio jedan fratar. Imao je trideset i dvije godine, a ja danas imam više nego dvostruko od toga. Potjecao je iz mog sela, iz Ružića. Bio je dobro poznat u narodu, ljudi su ga voljeli i oko sebe je okupljao mlade. Njega je skupina od četrdesetak ljudi, katolika koji su se tada okupili s Humca odvela u Vrgorac. Tamo je završio u ‘nekim škripima’, pojašnjava fra Nikić i dodaju kako su ga našli tek 2009. godine”, rekao je fra Andrija Nikić na prikazivanju dokumentarnog filma “66. hercegovačkih franjevaca”, koji je prikazan danas u Napretkovom domu u Mostaru u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Mostar i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Bačen u škripe
Zahvaljujući napretku medicine i DNK analizi potvrđeno je da su pronađene kosti doista njegove te da je ondje počivalo njegovo tijelo od 1945. godine.
Danas, gledajući iz ove vremenske distance, vidimo razmjere onoga što se dogodilo. U Hercegovini je ubijeno 66 fratara i to u prosjeku starosti od 61 godine.
“I njega su oni odveli tamo. Netko je javio da je on ispovijedao neku osobu koja je navodno po njima učinila neko zlo i tražili su od njega da kaže što je ona ispovjedila. On je šutio kao ovaj zid iza mene.”, prepričava fra Nikić i dodaje kako dugo desetljeća nitko nije znao njegovu sudbinu. Ni što se dogodilo, ni gdje je.
Istina se konačno doznala 2009. godine kada je jedna osoba neposredno prije smrti, otkrila detalje njegove smrti. Netko joj je blizak rekao gdje je i kako je taj fratar ubačen u škripe.
“Jedna osoba nije mogla umrijeti s tim na savjesti”, pojašnjava fra Andrija Nikić.
“Nije mogla umrijeti s tim na savjesti”
“Tako je naš fratar ondje završio svoj život, kao i još šezdeset i šest drugih. Ako pogledamo samo Hercegovinu, među Hrvatima i Katoličkom crkvom, u Drugom svjetskom ratu i poraću ubijeno je 683 svećenika i crkvenih osoba, dok je u Mađarskoj u isto vrijeme stradalo tek desetorica. To jasno pokazuje kolika je mržnja ovdje vladala”, govori nam fra Andrija Nikić.
Dodaje kako se ubijalo se sve ono što se smatralo smetnjom, sve ono za što se vjerovalo da može stati na put nečijim ciljevima.
Fra Nikić nam je ispričao i kako je došlo do ideje o realizaciji filma. Sve je počelo prošle godine, kada se susreo s Nikolom Knezom. Priča kako je on došao do njega i rekao mu kako čita njegove zapise i kako želi nešto konkretno učiniti.
“Ja sam mu dao podatke, a on se potrudio dodatne potražiti i na drugim mjestima”, govori i dodaje kako je film snimljen prije dvadesetak dana, a pripremljen je i na engleskom jeziku “kako bi ljudi izvan ovih prostora mogli vidjeti što se događalo među malim našim hrvatskim narodom”.
Tada mu je, kako kaže, rekao da su za točne podatke nužne matične knjige, a one su već 1945. godine oduzete i spaljenje.
Spaljena prošlost
“Naredba je stigla iz Beograda jer su u tim knjigama bili zapisi o krštenjima, smrti i stvarnim uzrocima stradanja. U njima se jasno vidjelo tko je umro prirodnom smrću, a tko je ubijen i od koga”, navodi.
Prepričava kako je 1971. godine došao u jedan matični ured kod nas u Hercegovini i tada je na pitanje gdje je matica umrlih rekao da je ona komisijski uništena.
Kasnije sam u matičnom uredu vidio zapis da su matične knjige župnih ureda, posebno knjige umrlih, komisijski uništene. To je značilo da su sustavno spaljene kako ne bi ostali tragovi o onima koje su partizani ubijali.
“Šef UDBE iz Mostara, načelnik te općine, pripadnici milicije i matičari zapalili su matičnu knjigu umrlih kako bi se uklonili podaci, uključujući i oni o osobama koje su ubili partizani”, navodi i dodaje kako je nakon te spoznaje došao pokojnom provincijalu i rekao mu da te knjige sigurno neće biti vraćene i da oni moraju nešto učiniti.
Kako je spasio podatke?
“U dogovoru s jednim matičarom uspio sam godinama potajno posuđivati te knjige, subotom nakon radnog vremena. Tijekom noći bih ih fotokopirao u Mostaru, a u nedjelju navečer vraćao u njegovu kuću, kako u ponedjeljak ne bi bilo nikakvih poteškoća. Tako sam godinama spašavao podatke i fotokopirao matične knjige”, prepričava fra Nikić.
Kada je došla Herceg-Bosna, obratio sam se Mati Bobanu i rekao mu da posjedujem velik broj matičnih knjiga s podacima o našim korijenima, ljudima i generacijama koje su ovdje živjele. Upozorio sam da postoji opasnost da se i preostale knjige unište te je on predložio da se one vrate župnim uredima.
“To je i učinjeno. I da je samo to učinio, dovoljno je, jer su spašeni korijeni hrvatskog naroda”, zaključuje.
Projekcija je okupila brojne posjetitelje koji su imali priliku pogledati film snažne poruke o stradanju hercegovačkih franjevaca nakon Drugog svjetskog rata.
Dokumentarac, koji su režirali Nikola i David Knezo, kroz povijesni i duhovni kontekst donosi svjedočanstvo o mučeništvu, vjeri i žrtvi, podsjećajući na događaje koji su duboko obilježili Hercegovinu i Katoličku Crkvu. Središnja poruka filma, “Krv mučenika sjeme je novih kršćana”, provlači se kroz cijelo ostvarenje kao simbol vjere i nade unatoč stradanju.
U programu su sudjelovali članovi FRAME iz Čerina, fra Antonio Petrić i fra Andrija Nikić, dok je program vodila Martina Kunštek. Organizatori su istaknuli kako je cilj događaja očuvanje povijesnog pamćenja, poticanje dijaloga i razumijevanja te njegovanje kulturno-duhovne baštine Hercegovine. Ulaz na projekciju bio je slobodan, a interes publike potvrdio je važnost i aktualnost ove teme, piše Bljesak.info.

Hercegovački portal

Dokumentarni film “66. hercegovačkih franjevaca

Izvor: hercegovackiportal.com