Promjene u društvu su trajne, a nova vremena donose i nove navike. Upravo zato sve veću vrijednost dobiva očuvanje izvornog oblika kulturne baštine, osobito onih tradicija koje su desetljećima bile na rubu zaborava.
Među njima su ganga, koja se posljednjih godina postupno vraća u javni prostor, te gusle – drevni instrument koji je UNESCO-ov Međuvladin odbor za zaštitu nematerijalne kulturne baštine uvrstio među ugrožene kulturne prakse, zajedno s još deset tradicijskih oblika.
U Grudama se, stoga, drže onoga što vrijedi, bilo da je riječ o domaćem nasljeđu ili o iskustvima koja dolaze preko granice.
Brojne inicijative usmjerene na očuvanje tradicije nailaze na dobar odaziv javnosti i medija, a jedan od najupečatljivijih primjera je škola gange. Upravo kroz takve projekte gotovo zaboravljeni oblici tradicijskog pjevanja ponovno postaju bliski svim generacijama.
Škole gange posljednjih su godina organizirane od Hercegovine do Zagreba, a danas su sve češća i gostovanja zaljubljenika u tradiciju iz hrvatske metropole, koji se kroz pjesmu vraćaju vlastitim korijenima.
Time se potvrđuje da tradicija ne poznaje granice, već živi ondje gdje postoji iskrena želja za njezinim očuvanjem, prenosi RTV HB.
Posebno mjesto u kulturnoj baštini zauzimaju gusle. Prvi zapisi o ovom instrumentu među Južnim Slavenima potječu iz prve polovice 7. stoljeća, prema bizantskim izvorima.
Iako naizgled glazbeno jednostavne, gusle su često bogato ukrašene drvenim rezbarijama, a pjesma koja se uz njih izvodi nikada nije slučajna. Guslar s posebnom pažnjom bira ono što će opjevati, svjestan težine riječi i poruke koju prenosi.
U vremenima kada je bilo manje informacija, a više izravnog ljudskog kontakta, pjesma se mogla doživjeti isključivo kroz živo izvođenje.
U Grudama, ali i šire, takva se baština ne promatra kao relikt prošlosti, već kao živa vrijednost koja povezuje prošle, sadašnje i buduće naraštaje.
Objava Čuvanje korijena u novim vremenima: Ganga i gusle ponovno okupljaju generacije pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.